{"id":3225,"date":"2018-09-20T01:19:00","date_gmt":"2018-09-20T01:19:00","guid":{"rendered":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/?p=3225"},"modified":"2022-06-14T06:52:21","modified_gmt":"2022-06-14T06:52:21","slug":"ucrtavanje-pripadnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ucrtavanje-pripadnosti\/","title":{"rendered":"Ucrtavanje pripadnosti"},"content":{"rendered":"
<\/div>\n

Na mapama gdje su nekada bile ucrtane granice nekada zajedni\u010dke dr\u017eave Jugoslavije, sada puna debela linija crta granice suverenih dr\u017eava, puna tanka linija njihove unutra\u0161nje jedinice (entiteti, \u017eupanije, pokrajine). Nedoumice se jo\u0161 vide u debljini linije koja uokvire Kosovo i da li se ta nedoumica mo\u017ee ‘preliti’ na grani\u010dne linije BiH. Kosovo, koje se o\u010dito  i dalje tretira kao ‘otvoreno’ pitanje i nezavr\u0161ena stvar (ako pogledamo politi\u010dki diskurs), je sveprisutno \u2013 ali i mimo svojih granica, kao povremena potreba da se spotaknemo o pitanje BiH i njenog unutra\u0161njeg ure\u0111enja. Ako se desilo Srbiji, mo\u017ee se desiti i Bosni. Prekrajanje, da budemo precizni. Otcjepljenje, da budemo jo\u0161 precizniji. Kada se ovakva konstrukcija izvu\u010de na svjetlo dejtonske dr\u017eave, gotovo po obrascu se \u010deka na reakciju nacionalisti\u010dkih (vladaju\u0107ih) stranaka. Ova analiza bi, suprotno tome ali uva\u017eavaju\u0107i i taj realitet, poku\u0161ala istra\u017eiti pitanje granica i odnosa dr\u017eava-granica-narod-suverenitet, te odnose jedne dr\u017eave sa dr\u017eavama u okru\u017eenju.<\/p>\n\n\n\n

U nastavku \u0107e biti obra\u0111ene teme bitne za razumijevanje ne samo postoje\u0107ih diskursa o bh granicama i njihovoj stabilnosti, ve\u0107 i koje podrazumijevaju razli\u010dite perspektive: uzroke va\u017enosti granica za BiH, utemeljenje zahtjeva za dr\u017eavom i njenim granicama, te pravni osvrt na to \u0161ta granice jesu i gdje smo mi zapravo sada. Odgovaraju\u0107i na pitanja \u201e\u010cije\u201c je ne\u0161to, poku\u0161avam zapravo doprijeti do toga za\u0161to imamo linije sa po\u010detka ovog teksta uop\u0161te i \u0161ta one, ogoljene od dodanih (nerijetko nacionalisti\u010dkih) slojeva zna\u010de.<\/p>\n\n\n\n

\u010ciji rat?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Posmatraju\u0107i konflikte u ovom dijelu Evrope (devedeste godine), odmah mo\u017eemo uo\u010diti vezu izme\u0111u rata i granica: ne samo da je jedan od ciljeva ovih ratova bilo pomjeranje granica ve\u0107 su ratovi i okon\u010dani izmjenama granica. Ako su uzrok i posljedica konflikta nove granice \u2013 jesu li one garant novouspostavljenog mira? U na\u0161im (specifi\u010dnim) slu\u010dajevima rekla bih da postoje dva odgovora: jesu na nivou dr\u017eava kao takvih, \u010dija teritorija u konfliktima postaje bojno polje i gotovo se stavlja na raspolaganje onima koji tu ratuju (zna\u010de\u0107i da je dr\u017eavna teritorija predmet osvajanja i pregovaranja). Uspostavom granica nakon ratova, dr\u017eava potvr\u0111uje svoj legitimitet kroz teritorij, ucrtavaju\u0107i na mape, ne samo svoju za sebe, ve\u0107 i svoju za sve druge, granicu. Time osigurava dr\u017eavnost i svoj identitet (dr\u017eave) o kojem se vi\u0161e na nivou prava sti\u010de stabilnost. Sa druge strane, drugi odgovor na pitanje jesu li takve granice garancija za mir \u2013 na\u0161a iskustva nas u\u010de da na nivou dru\u0161tva, ba\u0161 i nisu. Iako svjesni dr\u017eavnih (vlastitih i susjednih) granica, i dalje \u017eivimo u strahu od rata (koji se nerijetko spominje kao opcija), stalne politi\u010dke napetosti koja uklju\u010duje i uplitanje drugih dr\u017eava, a konflikt se opisuje kao zamrznuti i u principu \u017eivot u dr\u017eavi \u010dije su granice ucrtane u zvani\u010dne mape, se svodi na \u201esamo nek’ ne puca\u201c.  Odnos rata i dr\u017eave BiH mo\u017eemo ovdje koristiti kao primjer: \u201eRatno stanje i rezultati rata predstavljaju jedinu socijalnu konstantu koja nudi konkretan okvir za tuma\u010denje i obja\u0161njenje ustavnih konstrukcija \u2013 osim teritorijalne komponente i ostala obilje\u017eja bosanskog ustavnog modela \u0107e se mo\u0107i razumjeti tek na osnovu rata. Prema tome, rat za Bosnu i ustavne specifi\u010dnosti stoje u uskoj stvarnoj ovisnosti tako da se jedno bez drugog ne mo\u017ee ni objasniti, ni dovesti u racionalno prihvatljiv odnos\u201c (\u0160ar\u010devi\u0107 2009 :67).<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ratovi su uvijek te\u0161ki, jo\u0161 su svje\u017ea stradanja i traume, a ono \u0161to smo svi ‘dobili’ iz njih se mo\u017ee svesti na \u2013 granice. Ili su odbranjene, ili su osvojene (zavisi od ugla gledanja) ali u kona\u010dnici, to je produkt rata kroz koji smo kao dru\u0161tva pro\u0161li. I zato je bitno \u010diji je ovo bio rat. Onih koji su bili na prvim linijama borbe; onih koji su pretrpili raseljavanja, mu\u010denja, zatvaranja; onih koji su bili kolateralne civilne \u017ertve; onih koji su zavr\u0161ili na svim stranama svijeta …okon\u010danje istog \u010dini smislenom njihove, najrazli\u010ditije, \u017ertve \u2013 imaju dr\u017eavu za koju su se borili. Granice takve dr\u017eave nisu onda vi\u0161e samo puna debela linija na mapi, one su bitne na mnogo vi\u0161e ljudskih i dru\u0161tvenih nivoa. I tu perspektivu moramo uzeti u obzir kada govorimo o granicama u ovim dr\u017eavama. Zbog toga one jesu  garant dr\u017eavne neovisnosti ali i stalni predmet prijepora u prihvatanju jer se, u BiH i na Kosovu, jo\u0161 uvijek dijelom \u017eivi kroz ‘nezavr\u0161enu’ pro\u0161lost, osporavaju\u0107i sve osim \u010dinjenice da se konflikt uistinu desio.<\/p>\n\n\n\n

\u010cija zemlja?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Unutar granice imamo zapravo zemlju \u2013 domovinu, dr\u017eavu, teritoriju. Poimanje \u0161ta je \u010dije ucrtava granice, sada ve\u0107 one tanke linije, u unutra\u0161njem ure\u0111enju zemlje. Dejtonskim mirovnim sporazumom BiH potvr\u0111uje vanjske granice i dobija unutra\u0161nja razgrani\u010denja – da li je moglo ili trebalo biti druga\u010dije nema svrhe ovdje propitivati, no da li je ovakvo ure\u0111enje dobro, nisam sigurna. Ne govorim ovdje o brisanju unutra\u0161njih granica (isto tako ne govorim niti o upisivanju novih unutra\u0161njih granica) ve\u0107 o tome \u0161ta je unutra\u0161nja podjela donijela BiH. Isuvi\u0161e glomaznu administraciju, suludo komplikovan sistem nadle\u017enosti koji pokazuje slabosti u realizaciji osnovnih prava gra\u0111ana\/ki, plodno tlo za korupciju svake vrste, sa jedne strane \u010dini ovu dr\u017eavu tromom. Sa druge strane pak, unutra\u0161nje granice su zabetonirale podjele u dru\u0161tvu koje su nastale u ratu i vrlo \u017eivim odr\u017eavaju dominantne narative o ratu, nastavljaju\u0107i tako politiku: ‘svako u svoj (etni\u010dki) tor’. <\/p>\n\n\n\n

U radu \u201eUstav kao domovina \u2013 O njema\u010dkome potiskivanju dr\u017eave<\/em>\u201c, Josef Isensee smatra da je rije\u010d domovina nestala iz politi\u010dkog jezika i da je zamjenjuje nepoliti\u010dka rije\u010d: identitet. Ovim se otvara pitanje: \u0161to je Nijemcu identitet ako ga dr\u017eava ne mo\u017ee ponuditi? Autor nadalje razmatra posebnosti njema\u010dkog ustavnopravnog sustava kojim je stari dr\u017eavni rezon zamijenjen \u201custavnim rezonom\u201d. Na ovaj na\u010din patriotizam postaje \u201custavni patriotizam\u201d, a ustav domovina. Danas jo\u0161 mogu\u0107i patriotizam je \u201custavni patriotizam\u201d (Isensee 2001.). Na\u0161e pitanje bi ovdje uklju\u010divalo i spremnost vlastitog odre\u0111enja\/identiteta vezati za ustav, odnosno potra\u017eiti domovinu u granicama koje ima.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u010cija granica?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201eJe li regija pred novim prekrajanjem granica<\/a>[L1]<\/a> \u201c i sli\u010dni naslovi koji u posljednje vrijeme ispunjavaju medijski i politi\u010dki prostor upozorenjima o uticaju ‘kosovskog pitanja’ na konkretno BIH je bio svojevrstan povod za ovaj tekst. Kako se pau\u0161alno i zapaljivo govori o dvije zemlje regiona (BiH i Kosovo), stalno ih dovode\u0107i u me\u0111usobno zavisnu vezu, \u010dime se produ\u017eava i poti\u010de diskurs o krhkosti granica i dr\u017eava, i ujedno opravdava uplitanje i propitivanje suverenosti od strane susjednih zemalja prikladno obu\u010deno u zabrinutost za stabilnost regije! U tom slu\u010daju, o \u010dijim granicama i kako govorimo? Da li su ove dvije zemlje u regiji obilje\u017eene kao one kojima trebaju skrbnici ili one to zaista jesu? Jesu li BiH i Kosovo u istom dr\u017eavno-pravnom polo\u017eaju, je li postoji njihova povezanost odnosno uslovljenost? Koliko su njihove pune debele linije na mapi sigurne i stabilne?<\/em><\/p>\n\n\n\n

Iako obje teritorije kroz historiju imaju jako bitne kontekstualne elemente, zbog konciznosti rada fokus \u0107e biti stavljen na period od Socijalisti\u010dke federativne republike Jugoslavije (dalje: SFRJ), odnosno zadnjih izmjena u nihovoj samostalnosti.<\/p>\n\n\n\n

Bosna i Hercegovina<\/em> progla\u0161ava nezavisnost od SFRJ 1992.godine (prvobitno, Skup\u0161tina BiH je 1991.godine usvojila Memorandum o nezavisnosti; iste godine je Evropska zajednica usvojila Deklaraciju o Jugoslaviji kojom se pozivaju sve jugoslavenske republike da izjave \u017eele li biti priznate kao neovisne dr\u017eave; referendum o nezavisnosti je odr\u017ean 29.2. i 1.3.1992.godine), te zvani\u010dni naziv nove dr\u017eave glasi Republika Bosna i Hercegovina a teritorija je ista koju je kao federativna republika imala u sastavu SFRJ. Evropska zajednica i Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave su 1992.godine donijele odluku o priznavanju BiH kao nezavisne dr\u017eave. Iste godine je dr\u017eava primljena u Organizaciju ujedinjenih naroda. Progla\u0161enje neovisnosti prate oru\u017eani sukobi na teritoriji progla\u0161ene dr\u017eave. Dejtonskim mirovnim sporazumom se okon\u010davaju oru\u017eani sukobi a \u010dlan 4. Sporazuma je Ustav BiH u kojem se navodi: \u201eRepublika Bosna i Hercegovina, \u010dije je zvani\u010dno ime od sada “Bosna i Hercegovina”, nastavlja svoje pravno postojanje po me\u0111unarodnom pravu kao dr\u017eava, sa unutra\u0161njom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postoje\u0107im me\u0111unarodno priznatim granicama<\/em>\u201c (\u010dlan I\/1. Ustava).. Granice BiH i u Dejtonskom mirovnom sporazumu\/Ustavu ostaju u postoje\u0107im me\u0111unarodno priznatim granicama, a unutra\u0161nje ure\u0111enje je organizovano u dva entiteta: Federacija BiH i Republika Srpska. Naknadno, Aneksom na Ustav je ure\u0111en i status Br\u010dko distrikta (2000.godine). \u201eO\u010duvanjem teritorijalne cjelovitosti BiH potvr\u0111ena su stajali\u0161ta me\u0111unarodne zajednice u kojima se isticalo na\u010delo teritorijalnog statusa quoa svih dr\u017eava nastalih nakon raspada Jugoslavije\u201c (Miljko 2006: 76).<\/p>\n\n\n\n

Unutra\u0161nje granice utvr\u0111uju granice entiteta \u2013 iako formalnopravno entiti nemaju granice ve\u0107 linije me\u0111uentitetskog razgrani\u010denja (razgrani\u010denja izme\u0111u entiteta su utvr\u0111ene u Dodatku uz Aneks 2. na Dejtonski mirovni sporazum), te nemaju status ‘granice’ koja onemogu\u0107ava slobodu kretanja na teritoriji dr\u017eave (\u201eNijedan entitet ne\u0107e provoditi bilo kakvu kontrolu na granici izme\u0111u entiteta<\/em>\u201c). Stepen autonomije entiteta i Br\u010dko distrikta je ure\u0111ena samim ustavom: entiteti imaju relativnu ustavnu autonomiju (imaju vlastite ustave koji moraju biti uskla\u0111eni sa ustavnim tekstom dr\u017eave), \u0161to zna\u010di da da ustavi entiteta imaju pravo da razra\u0111uju detaljno ono \u0161to propisuje Ustav BiH, ve\u0107 da samostalno ure\u0111uju ona pitanja koja Ustav BiH nije dodijelio dr\u017eavnom nivou vlasti i na na\u010din koji nije suprotan onom \u0161to propisuje Ustav BiH (Ademovi\u0107 2012: 107). Nadalje, imamo podijeljene nadle\u017enosti izme\u0111u dr\u017eave i entiteta\/BD, a entiteti imaju svoje zakonodavne, sudske, izvr\u0161ne vlasti. Entiteti po \u010dlanu III\/2.a) Ustava BiH imaju pravo na uspostavljanje posebnih paralelnih odnosa sa susjednim dr\u017eavama iako to ne zna\u010di nadle\u017enost za vanjske poslove, u koje se ubraja i ugovorni odnos sa susjednim dr\u017eavama, koja pripada dr\u017eavi.<\/p>\n\n\n\n

\u201eDva entiteta i BD su konstitutivni elementi dr\u017eave. Ovakva definicija dr\u017eavne teritorije je tipi\u010dna za slo\u017eene dr\u017eave i ima dva zna\u010denja: 1) S jedne strane, to zna\u010di da je entitetska teritorija ujedno i dr\u017eavna teritorija. Oba nivoa vlasti imaju pravo da provode vlast na toj teritoriji. Pravo dr\u017eavnog nivoa vlasti da na entitetskoj teritoriji provodi suverena dr\u017eavna ovla\u0161tenja, kao i pravo entiteta da na svojoj teritoriji provode svoja ovla\u0161tenja zavise, u principu, od ustavnopravne podjele nadle\u017enosti izme\u0111u ova dva nivoa vlasti, kao i drugih akata koji reguli\u0161u ove odnose. 2) S druge strane, to zna\u010di da ne postoji teritorija dr\u017eave koja ne pripada barem jednom od entiteta. Drugim rije\u010dima, dr\u017eavni nivo vlasti ne raspola\u017ee isklju\u010divom dr\u017eavnom teritorijom, koja bi pripadala isklju\u010divo nivou vlasti koji je iznad entiteta pri \u010demu entiteti ne bi imali bilo kakve nadle\u017enosti.\u201c (Ademovi\u0107 2012: 101).<\/p>\n\n\n\n

Nakon 23 godine, i vanjske i unutra\u0161nje granice su iste, jednako kao \u0161to je \u017eiv i prisutan narativ o odcjepljenju i tre\u0107em entitetu. Nesavr\u0161ena dr\u017eava, sa svim svojim kompleksnostima, prosto se u\u0161u\u0161kala u dejtonsko ure\u0111enje, a jo\u0161 uvijek svje\u017ei razlozi ‘\u010dijeg rata’ i ‘\u010dije zemlje’ mogu pro\u0107i kao potrebno gorivo za odr\u017eanje statusa quo.<\/p>\n\n\n\n

Kosovo<\/em> se nalazilo u sastavu SFRJ, a Ustavom iz 1974. godine, Kosovo je steklo \u0161iroku autonomiju i status federalne jedinice SFRJ. Kosovski parlament donosi Ustavnu deklaraciju (1990.), kojom se Kosovo progla\u0161ava republikom, ravnopravnom sa ostalim jugoslovenskim republikama (Pavlica<\/a>[L2]<\/a>  2011). Ono \u0161to je uslijedilo su paralelni procesi: iz Srbije raspu\u0161tanje kosovskog parlamenta, uskra\u0107ivanje finansijskih sredstava a sa druge strane se radi na tajnoj izgradnji institucija Republike Kosovo i novog ustava. Nezvani\u010dni referendum o nezavisnosti se odr\u017eava 1991.godine kojim \u201enepriznata Republika Kosovo je progla\u0161ena nezavisnom od Jugoslavije…U periodu 1990-ih, Kosovo je postalo policijska dr\u017eava pod upravom Beograda.\u201c (Pavlica 2011). Oru\u017eani sukob (Kosovski rat) obilje\u017eava i ovu teritoriju: intervencijom me\u0111unarodne zajednice zaustavljen je sukob, Rezolucijom  1244 Kosovo ostaje dio SR Jugoslavije, ali pod kontrolom Ujedinjenih Nacija.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Faza pregovora o statusu Kosova po\u010dinje 2006.godine, a 2008.godine Skup\u0161tina Kosova progla\u0161ava nezavisnost Kosova koju Vlada Srbije progla\u0161ava protupravnom. Prva priznanja Kosova kao dr\u017eave sti\u017eu iste godine od Kostarike, Afganistana, SAD, Francuska, Velika Britanija, Albanija i Turska. UN i EU, ne donose zajedni\u010dki stav ve\u0107 ostavljaju odluku svakoj od svojih \u010dlanica da samostalno odlu\u010di ho\u0107e li priznati neovisnost Kosova (ve\u0107ina \u010dlanica EU je priznala Kosovo). Me\u0111unarodni sud u Haagu donosi savjetodavno mi\u0161ljenje prema kojemu jednostrano progla\u0161enje neovisnosti Kosova ne kr\u0161i me\u0111unarodno pravo. Nizom sporazuma Srbija ‘priznaje’ odre\u0111ene elemente Kosovu, a potrebno je naglasiti da ti isti elementi \u010dine odlike dr\u017eavnosti (teritorij, dokumenti, dr\u017eavljanstva, institucije). U ovom trenutku, \u010dini se da iz pozicije Srbije vi\u0161e ne govorimo o istom sporu o uop\u0161te postojanju nove dr\u017eave, ve\u0107 prije o zaklju\u010dnim pregovorima koliko \u010dvrste nove granice jesu.<\/em><\/p>\n\n\n\n

U oba slu\u010daja put do neovisnosti je bio te\u017eak, nasilan, ispisan \u017ertvama oko kojih se te\u0161ko sklapaju sporazumi. Dok se borba za nezavisnost Kosova dugo vodila, i uklju\u010divala reperkusije i mimo oru\u017eanog sukoba, dotle je kontinuitet BiH kao teritorijalno odre\u0111ene jedinice du\u017ei i stabilniji kroz historiju \u2013 ovo jeste va\u017ena odrednica jer ideja o unutra\u0161njoj entitetskoj liniji postoji tek od devedesetih godina. Proces potvrde teritorija i uspostavljanja jedinstvene dr\u017eavne granice se nekako \u010dini gotovim u BiH: formalno utvr\u0111en mirovnim sporazumom i stavljen u funkciju post-konfliktnim izgradnjem dr\u017eave. Za Kosovo se sti\u010de dojam da taj proces jo\u0161 uvijek traje, \u010demu doprinose i stajali\u0161ta o razmjeni teritorija koja sti\u017eu sa kosovske strane. Ovakav pristup ostavlja dojam i dalje otvorenog prostora o daljim prijeporima oko (ne)postojanja Kosova kao dr\u017eave sa granicama, teritorijom. U okolnostima fragilnosti mira, pregovori o granicama ne unose nemir samo u Srbiji i Kosovu, oni \u010desto prizivaju sje\u0107anja na to kako su granice uspostavljane. \u010ciji rat i \u010dije zemlje?<\/p>\n\n\n\n

Ako ovu raspravu vratimo u okvire pravnih definicija dr\u017eave i dr\u017eavnosti, onda vrijedi podsjetiti na osnovne elemente koji dr\u017eavu \u010dine dr\u017eavom: vlast, teritoriji, stanovni\u0161tvo, pravni poredak. Upravo na spomenutim primjerima BiH i Kosova vidimo koliko se svi ovi elementi prepli\u0107i, uslovljavaju\u0107i jedni druge, crpe\u0107i legitimitet iz sopstvenog bivstva, u kontekstima u kojima nastaju dr\u017eave. Fokusiramo li se na, tek prividno ‘samo’ pitanje teritorija i granica, potrebno je istaknuti:<\/p>\n\n\n\n

\u201eDr\u017eavna teritorija je bitan ustavnopravni pojam. On je, osim \u201edr\u017eavnog naroda\u201d i \u201edr\u017eavne vlasti\u201d jedan od tri pojma koji su nezaobilazni elementi svake dr\u017eave u ma\u0111unarodnopravnom smislu. U pravnom smislu rije\u010di, pojam \u201edr\u017eavna teritorija\u201d podrazumijeva prostor u okviru kojeg dr\u017eava ima ovla\u0161tenje da provodi svoju suverenu vlast…dr\u017eavna teritorija predstavlja liniju do koje se prostire njen suverenitet. Provo\u0111enje suverene vlasti dr\u017eave i pravo da se raspola\u017ee dr\u017eavnom teritorijom nazivaju se teritorijalni suverenitet. Teritorijalni suverenitet u smislu raspolaganja dr\u017eavnom teritorijom u\u017eiva samo dr\u017eavni (savezni, centralni) nivo vlasti, a ne i ni\u017ei administrativno-teritorijalni nivo vlasti. \u201e (Ademovi\u0107 2012: 101)<\/p>\n\n\n\n

Zbog \u010dega se posljedice ‘separatisti\u010dkih tendencija’ smatraju bitnim\/opasnim za BiH? Rekla bih, zbog diskursa o kojem se govori o unutra\u0161njem ure\u0111enju, interpretiraju\u0107i jedan entitet kao dio BiH koji je stalno na rubu otcjepljenja. Ova retorika, u postdejtonskoj dr\u017eavi, se pokazala kao efikasan alat za podgrijavanje masa, dobijanje izbora, ideolo\u0161ko povezivanje sa Srbijom. Ista ta retorika koristi se i u drugom entitetu, kao alat za obrnut diskurs. I tako se tanke unutra\u0161nje linije uspje\u0161no odr\u017eavaju u BiH. A na svaki pomen otcjepljenja bilo gdje u Evropi, sa zebnjom se pitamo ho\u0107e li to biti okida\u010d i za na\u0161e prekrajanje. Vrijedi ovdje podsjetiti da eniteti ipak u BiH nisu \u201edr\u017eave \u010dlanice \u010dijim je spajanjem nastala BiH i time nemaju status dr\u017eave u me\u0111unarodnom pravu\u201c (Sahad\u017ei\u010d 2006: 25).<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, ono \u0161to istinski jeste tema o kojoj treba razmisliti, u svjetlu ideje o srbijansko-kosovskoj razmjeni teritorija, jesu dru\u0161tva unutar granice. Prema iznesenoj ideji <\/a>[L3]<\/a> za Kosovo, razmijenile bi se teritorije koje ve\u0107inski naseljavaju Srbi i Kosovari, \u0161to bi zna\u010dilo kreiranje etni\u010dki jedinstvenijih dr\u017eava. Opasnosti tendencije kreiranja jednonacionalnih dr\u017eava, u ovakvom regionu, nikada nisu zanemarivi.  <\/em><\/p>\n\n\n\n

Unutar granica, izvan pripadnosti<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eUstav ne sadr\u017ei definiciju Bosne i Hercegovine\u201c (Markovi\u0107 2009: 68), ali je opisuje kao dr\u017eavu demokratsku, sa modifikovanom unutra\u0161njom strukturom i dr\u017eavno-pravnim kontinuitetom. Definiciju BiH kao dr\u017eave je bitno gledati iz dva ugla: prema vani je jedinstvena dr\u017eava, a prema unutra \u2013 slo\u017eena (Ademovi\u0107 2012: 101). Jo\u0161 uvijek su \u017eive rasprave o kvalifikaciji njenog dr\u017eavnog ure\u0111enja (unitarna decentralizirana, konfederacija, federacija) ali \u010dvrste su granice i me\u0111uentitetska razgrani\u010denja. Dok se \u010duju razli\u010dite interpretacije o tome \u0161ta je nastalo prije: entitet ili dr\u017eava, dotle se i preispitujemo o tome \u010demu pripadamo \u2013 debeloj ili tankoj granici? Koliko stabilnost granica ovisi o dru\u0161tvenom poimanju pripadnosti njima, odnosno da li bismo bili zaista spremni za nova prekrajanja? Ako debelu bh crtu prema vani ne dr\u017ei nacionalni (ne nacionalisti\u010dki!) identitet, onda je ucrtava\/potvr\u0111uje mirovni sporazum.  Moje pitanje, kao odgovor na sve uzro\u010dno-posljedi\u010dne veze Srbije \u2013 Kosova \u2013 BiH, bi bilo: mo\u017eemo li bolje (druga\u010dije)?<\/p>\n\n\n\n

\u201eGotovo svuda je sve te\u017ee osmisliti i individualnu i kolektivnu ‘pripadnost’ \u2013 sporne su postale veze izme\u0111u gra\u0111ana.\u201c (Muller 2010: 15). Da li uop\u0161te postoji druga\u010diji pravac za unapre\u0111enje dr\u017eava u kojima \u017eivimo, a da se ne temelji na otcjepljivanju? U razmatranju koncepta ustavnog patriotizma, isti se predla\u017ee i kao oblik pripadanja u duboko podijeljenim poratnim dru\u0161tvima \u2013 \u201emogao bi biti va\u017ean za uspostavljanje demokratskog ure\u0111enja u dru\u0161tvima sa sve ve\u0107im razlikama me\u0111u stanovni\u0161tvom koje te\u017ei da uspostavi neku vrstu ‘gra\u0111anskog minimuma’ ne bi li odredilo kako ho\u0107e da \u017eivi zajedno\u201c (Muller 2010: 11). Sa svim podjelama koje nosimo ucrtane, i dalje tragamo za onim \u0161to je ‘na\u0161e’. Unutar me\u0111unarodno priznatih granica.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

\"Anchor\"<\/p>\n\n\n\n

 [L1]<\/a>Link na: https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/svijet\/je-li-regija-pred-novim-prekrajanjem-granica-ovo-sto-se-na-kosovu-sprema-bio-bi-opasan-presedan-koji-bi-unistio-jedinstvenu-bih\/7773033\/<\/em>\"Anchor\"<\/p>\n\n\n\n

 [L2]<\/a>https:\/\/pescanik.net\/savremena-istorija-kosova\/<\/em>\"Anchor\"<\/p>\n\n\n\n

 [L3]<\/a>Link na: https:\/\/www.telegram.hr\/politika-kriminal\/srbija-i-kosovo-dakle-zele-prekrajati-granice-kako-bi-uspostavili-mir-koliko-je-to-opasno-za-europu-i-balkan\/<\/em><\/p>\n\n\n\n

………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………….<\/p>\n\n\n\n

Izvori kori\u0161teni u radu Ucrtavanje pripadnosti<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ademovi\u0107, N.,  Marko, J., Markovi\u0107, G., Ustavno pravo Bosne i Hercegovine<\/em>, Fondacija Konrad Adenauer e. V. Predstavni\u0161tvo u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2012.<\/p>\n\n\n\n

Bieber, F., Power Sharing as Ethnic Representation in Post-Conflict Societies: The Cases of Bosnia, Macedonia and Kosovo<\/em>, u  A. Mungiu-Pippidi i I. Krastev, Nationalism after Communism. Lessons Learned<\/em>, CEU Press, Budimpe\u0161ta, 2004, str.231 \u2013 247<\/p>\n\n\n\n

Dejtonski mirovni sporazum<\/p>\n\n\n\n

Gavri\u0107, S., Banovi\u0107, D., Krause, C. (ur), Uvod u politi\u010dki sistem Bosne i Hercegovine \u2013 Izabrani aspekti<\/em>, Sarajevski otvoreni centar, Sarajevo, 2009.<\/p>\n\n\n\n

Hambo, S., Florian<\/em> Bieber za Klix.ba: Promjenom granica na Kosovu i BiH bi mogla osjetiti posljedice<\/em>, Klix, 28.08.2018., dostupno na https:\/\/www.klix.ba\/vijesti\/bih\/florian-bieber-za-klix-ba-promjenom-granica-na-kosovu-i-bih-bi-mogla-osjetiti-posljedice\/180828099 (pristup 21.10.2018.)<\/p>\n\n\n\n

Isensee, J., Ustav kao domovina<\/em>, Polit. misao, Vol XXXVIII, br. 2, 2001., str. 137\u2013156<\/p>\n\n\n\n

Isense, J., Dr\u017eava,Ustav, Demokracija<\/em>, Politi\u010dka kultura, Zagreb, 2004.<\/p>\n\n\n\n

Je li regija pred novim prekrajanjem granica?, Jutarnji list, 29.08.2018., dostupno na https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/svijet\/je-li-regija-pred-novim-prekrajanjem-granica-ovo-sto-se-na-kosovu-sprema-bio-bi-opasan-presedan-koji-bi-unistio-jedinstvenu-bih\/7773033\/ (pristup 21.10.2018.)<\/p>\n\n\n\n

Miljko, Z., Ustavno ure\u0111enje Bosne i Hercegovine<\/em>, Hrvatska sveu\u010dili\u0161na naklada, Zagreb, 2006.<\/p>\n\n\n\n

Muller, J.W, Ustavni patriotizam<\/em>, Fabrika knjiga, Beograd, 2010.<\/p>\n\n\n\n

Pavlica, D., Savremena istorija Kosova<\/em>, Pe\u0161\u010danik, 19.09.2011., dostupno na https:\/\/pescanik.net\/savremena-istorija-kosova\/ (pristup 21.10.2018.)<\/p>\n\n\n\n

Peri\u0107, B., Pravna znanost i dijalektika, 3.izdanje<\/em>,Sveu\u010dili\u0161na naklada Liber, Zagreb, 1976.<\/p>\n\n\n\n

Ple\u0161e, M., Koliko je za Europu i Balkan opasna ideja Srbije i Kosova da do mira do\u0111u prekrajanjem granica<\/em>, Telegram, 27.08.2018.godine, dostupno na: https:\/\/www.telegram.hr\/politika-kriminal\/srbija-i-kosovo-dakle-zele-prekrajati-granice-kako-bi-uspostavili-mir-koliko-je-to-opasno-za-europu-i-balkan\/ (pristup 21.10.2018.)<\/p>\n\n\n\n

\u0160ar\u010devi\u0107, E., Dejtonski ustav: Karakteristike i karakteristi\u010dni problemi<\/em>, Fondacija Konrad Adenauer e. V. Predstavni\u0161tvo u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2009.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na mapama gdje su nekada bile ucrtane granice nekada zajedni\u010dke dr\u017eave Jugoslavije, sada puna debela linija crta granice suverenih dr\u017eava, puna tanka linija njihove unutra\u0161nje jedinice (entiteti, \u017eupanije, pokrajine). Nedoumice se jo\u0161 vide u debljini linije koja uokvire Kosovo i da li se ta nedoumica mo\u017ee ‘preliti’ na grani\u010dne linije BiH. Kosovo, koje se o\u010dito  i dalje tretira kao ‘otvoreno’ […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5158,"comment_status":"open","ping_status":"publish","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_editorskit_title_hidden":false,"_editorskit_reading_time":11,"_editorskit_is_block_options_detached":false,"_editorskit_block_options_position":"{}","footnotes":""},"categories":[54],"tags":[],"class_list":["post-3225","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog-bhs"],"acf":[],"yoast_head":"\nUcrtavanje pripadnosti - DWP-BALKAN<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ucrtavanje pripadnosti - DWP-BALKAN\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Na mapama gdje su nekada bile ucrtane granice nekada zajedni\u010dke dr\u017eave Jugoslavije, sada puna debela linija crta granice suverenih dr\u017eava, puna tanka linija njihove unutra\u0161nje jedinice (entiteti, \u017eupanije, pokrajine). Nedoumice se jo\u0161 vide u debljini linije koja uokvire Kosovo i da li se ta nedoumica mo\u017ee ‘preliti’ na grani\u010dne linije BiH. Kosovo, koje se o\u010dito  i dalje tretira kao ‘otvoreno’ […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ucrtavanje-pripadnosti\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"DWP-BALKAN\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2018-09-20T01:19:00+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-06-14T06:52:21+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/Lejla.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"680\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"347\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"DWPBALKAN\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"DWPBALKAN\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"14 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ucrtavanje-pripadnosti\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ucrtavanje-pripadnosti\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"DWPBALKAN\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/94e01f70a9f8ac0de7af6559b5fc802d\"},\"headline\":\"Ucrtavanje pripadnosti\",\"datePublished\":\"2018-09-20T01:19:00+00:00\",\"dateModified\":\"2022-06-14T06:52:21+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ucrtavanje-pripadnosti\\\/\"},\"wordCount\":3378,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ucrtavanje-pripadnosti\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2017\\\/05\\\/Lejla.jpg\",\"articleSection\":[\"BLOG-BHS\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ucrtavanje-pripadnosti\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ucrtavanje-pripadnosti\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ucrtavanje-pripadnosti\\\/\",\"name\":\"Ucrtavanje pripadnosti - DWP-BALKAN\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ucrtavanje-pripadnosti\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ucrtavanje-pripadnosti\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2017\\\/05\\\/Lejla.jpg\",\"datePublished\":\"2018-09-20T01:19:00+00:00\",\"dateModified\":\"2022-06-14T06:52:21+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/94e01f70a9f8ac0de7af6559b5fc802d\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ucrtavanje-pripadnosti\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ucrtavanje-pripadnosti\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ucrtavanje-pripadnosti\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2017\\\/05\\\/Lejla.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2017\\\/05\\\/Lejla.jpg\",\"width\":680,\"height\":347},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ucrtavanje-pripadnosti\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Ucrtavanje pripadnosti\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/\",\"name\":\"DWP-BALKAN\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/94e01f70a9f8ac0de7af6559b5fc802d\",\"name\":\"DWPBALKAN\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/860e14507555fe53536d2bd5f0f8121391672605a7c1af4ce2d1ba6ca58de406?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/860e14507555fe53536d2bd5f0f8121391672605a7c1af4ce2d1ba6ca58de406?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/860e14507555fe53536d2bd5f0f8121391672605a7c1af4ce2d1ba6ca58de406?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"DWPBALKAN\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/author\\\/dwpbalkan\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ucrtavanje pripadnosti - DWP-BALKAN","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Ucrtavanje pripadnosti - DWP-BALKAN","og_description":"Na mapama gdje su nekada bile ucrtane granice nekada zajedni\u010dke dr\u017eave Jugoslavije, sada puna debela linija crta granice suverenih dr\u017eava, puna tanka linija njihove unutra\u0161nje jedinice (entiteti, \u017eupanije, pokrajine). Nedoumice se jo\u0161 vide u debljini linije koja uokvire Kosovo i da li se ta nedoumica mo\u017ee ‘preliti’ na grani\u010dne linije BiH. Kosovo, koje se o\u010dito  i dalje tretira kao ‘otvoreno’ […]","og_url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ucrtavanje-pripadnosti\/","og_site_name":"DWP-BALKAN","article_published_time":"2018-09-20T01:19:00+00:00","article_modified_time":"2022-06-14T06:52:21+00:00","og_image":[{"width":680,"height":347,"url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/Lejla.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"DWPBALKAN","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"DWPBALKAN","Est. reading time":"14 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ucrtavanje-pripadnosti\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ucrtavanje-pripadnosti\/"},"author":{"name":"DWPBALKAN","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/#\/schema\/person\/94e01f70a9f8ac0de7af6559b5fc802d"},"headline":"Ucrtavanje pripadnosti","datePublished":"2018-09-20T01:19:00+00:00","dateModified":"2022-06-14T06:52:21+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ucrtavanje-pripadnosti\/"},"wordCount":3378,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ucrtavanje-pripadnosti\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/Lejla.jpg","articleSection":["BLOG-BHS"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ucrtavanje-pripadnosti\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ucrtavanje-pripadnosti\/","url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ucrtavanje-pripadnosti\/","name":"Ucrtavanje pripadnosti - DWP-BALKAN","isPartOf":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ucrtavanje-pripadnosti\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ucrtavanje-pripadnosti\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/Lejla.jpg","datePublished":"2018-09-20T01:19:00+00:00","dateModified":"2022-06-14T06:52:21+00:00","author":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/#\/schema\/person\/94e01f70a9f8ac0de7af6559b5fc802d"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ucrtavanje-pripadnosti\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ucrtavanje-pripadnosti\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ucrtavanje-pripadnosti\/#primaryimage","url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/Lejla.jpg","contentUrl":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/Lejla.jpg","width":680,"height":347},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ucrtavanje-pripadnosti\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Ucrtavanje pripadnosti"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/#website","url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/","name":"DWP-BALKAN","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/#\/schema\/person\/94e01f70a9f8ac0de7af6559b5fc802d","name":"DWPBALKAN","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/860e14507555fe53536d2bd5f0f8121391672605a7c1af4ce2d1ba6ca58de406?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/860e14507555fe53536d2bd5f0f8121391672605a7c1af4ce2d1ba6ca58de406?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/860e14507555fe53536d2bd5f0f8121391672605a7c1af4ce2d1ba6ca58de406?s=96&d=mm&r=g","caption":"DWPBALKAN"},"url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/author\/dwpbalkan\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3225","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3225"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3225\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5582,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3225\/revisions\/5582"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5158"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3225"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3225"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3225"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}