{"id":5701,"date":"2019-10-03T07:09:00","date_gmt":"2019-10-03T07:09:00","guid":{"rendered":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/?p=5701"},"modified":"2022-06-15T07:11:22","modified_gmt":"2022-06-15T07:11:22","slug":"ka-putevima-sjecanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ka-putevima-sjecanja\/","title":{"rendered":"KA PUTEVIMA SJE\u0106ANJA"},"content":{"rendered":"
<\/div>\n

PROMJENE NA POLJU DRU\u0160TVENOG SJE\u0106ANJA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Polemi\u010dki re\u010deno i u funkciji teze, teme koje razrje\u0161avaju suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u, a u slu\u017ebi su ni\u010demu drugom do zahtjevima dana, ne mogu biti teme javnog saop\u0107avanja, odnosno takvim postupkom se samo ridikulariziraju. Jednostavno stoga \u0161to su nedjelatne, \u0161to operiraju u pojmovnom eti\u010dkom imaginariju bez referenci na produkciju i reprodukciju dru\u0161tvenog \u017eivota. Na taj na\u010din vi\u0161e li\u010de kao na kakav samodopadljiv helijumski balon koji leti k nebu, a ne praksi.<\/p>\n\n\n\n

Dru\u0161tvena mo\u0107 nalazi se s jedne strane, a nedjelatna apstrakcija s druge. Stvarnost suo\u010davanja zahtijeva realiziranje u zbilji prakti\u010dnog organiziranja, na \u201eni\u017eem\u201c nivou rada ili historije nego \u0161to je to pojavni mozaik individualnih manifestacija na dru\u0161tvenim mre\u017eama ili kakav javni izvje\u0161taj sa radionica.  Dakle, suo\u010davanje se odvija me\u0111u ljudima, dru\u0161tvenim grupama, klasama, u dru\u0161tvenim odnosima gdje su smje\u0161tene tvrde dru\u0161tvene prepreke i razli\u010diti, \u010desto isklju\u010divi i nepomirljivi, dru\u0161tveni interesi. Te prepreke se prosto imenuju kao prepreke dru\u0161tvenoj promjeni.<\/p>\n\n\n\n

Stvar medijskog saop\u0107avanja jeste \u0161to se razrje\u0161avanje ne odvija na mjestu popularnog individualnog, politi\u010dkog i javnog komentara, ve\u0107 na mjestima kolektivne artikulacije i kolektivne akcije (kad je dr\u017eava plijen doma\u0107eg ili stranog faktora ili kad nije u punom smislu demokracija). Komentari koji nisu upregnuti u iskustvo kolektivne ili organizirane akcije, dakle, u \u010dvrsto iskustvo prakse, nemaju \u017eivog i stvarnog prostornog mjesta u prakti\u010dnoj djelatnosti suo\u010davanja. Iskustvo koje proizilazi iz autorstva ovih komentara je onda iskustvo \u201e\u017eu\u010di\u201c \u2013 zastra\u0161ivanje, prijetnje nasiljem, smr\u0107u, pomjeranje s radnog mjesta, otkazi, izgnanstvo itd. Za svrhu ovih komentara koriste se javno dostupni statisti\u010dki podaci (ili dokazi),  privedeni u posebne svrhe pokazatelja, iako je to ve\u0107 obra\u0111ena gra\u0111a, a u \u010dijem prikupljanju se, vjerojatno, nije u\u010destvovalo. Tako\u0111er, oni uklju\u010duju vlastito iskustvo i iskustvo pripovijedanja drugih.<\/p>\n\n\n\n

Druga teza bi bila, ve\u0107 i kao op\u0107e mjesto, da ono \u0161to predmet prou\u010davanja suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u mo\u017ee biti jeste da ono \u0161to \u017eivi u BiH ho\u0107e odmak od ’92., a ne njen nastavak. Da ho\u0107e razrje\u0161enje, da bi se moglo rastere\u0107eno krenuti dalje u budu\u0107nost. No, upravo \u0107e se mjesto odmaka namaknuti kao krucijalni problem \u2013 kao mjesto zaborava. Problem se nalazi u tome koji i \u010diji interesi upravljaju razumijevanjem odmaka, to jest, \u0161to nam je tu ispri\u010dano. Ili koje filozofije povijesti nad tim mjestom uzimaju prerogativ tuma\u010da. No, ovaj odmak, htjeli ne htjeli, odvijao se i odvija se zadano na uslovljen na\u010din (prevagom objektivnog poretka, odnosno, internalizacijom \u010dinjenica). To jest, da \u017eivot i dru\u0161tvena struktura proizvedena ratom uslovljava artikulaciju bilo koje izvodljivosti promjene (koja uglavnom ostaje u domeni eti\u010dkih brbljarija) ili imaginacije napredovanja u tom pravcu \u2013 \u0161to zajedno ili ukupno zna\u010di regres. Ekonomska perspektiva i perspektiva tranzicije u iskustvu suo\u010davanja generalno izostaje, uklju\u010duju\u0107i izostanak i \u0161ire analize socijalnih borbi kroz historiju.<\/p>\n\n\n\n

Poop\u0107iti \u0107emo to ovako. Ono \u0161to se danas tra\u017ei jeste dru\u0161tvena promjena na planu sre\u0111ivanja pam\u0107enja i organiziranja dana\u0161njeg iskustva i dru\u0161tva za kakvu-takvu, progresu orijentiranu, budu\u0107nost. \u0160to ujedno zna\u010di i zaklju\u010denje pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n

NADE BUDU\u0106NOSTI<\/strong>
Bitna dimenzija predmeta suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u bila bi da je pro\u0161lost prospektivno davala vi\u0161e budu\u0107nosti (eksperimentalno, utopijski, futuristi\u010dki, nau\u010dno, dru\u0161tveno, ekonomski, civilizacijski, kulturno), no \u0161to je sada\u0161njost daje danas. Pravo re\u010deno, perspektive danas su individualni odgovori protiv bezna\u0111a siroma\u0161tva, sitno napredovanje u svakom posjedu i pregovaranje o ropstvu.<\/p>\n\n\n\n

Obrada predmeta bi mogla biti ono za \u0161to smo uskra\u0107eni danas, a \u0161to je kao budu\u0107nost nosila pro\u0161lost. Upravo zato, jer nije rije\u010d samo o postratnim i postranzicijskim dru\u0161tvima, ve\u0107 o dva razli\u010dita modela ili paradigme, pogleda na svijet. Odnositi se prema zaboravu, a to je da se budu\u0107onosni narativ pro\u0161losti, u ovoj sada\u0161njosti \u2013 u vremenu svoje realizacije, zati\u010de u memoriji i artefaktima kao potpuno ispra\u017enjeno mjesto obe\u0107anja pro\u0161losti, te i kao nasilno uskra\u0107eno o\u010dekivanje koje se nikad nije izvr\u0161ilo u svom odvijanju. Suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u nu\u017eno jeste i djelatno suo\u010davanje sa vizijom budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n

Suo\u010davanje onda govori o ozbiljnoj civilizacijskoj napuklini i da ono nije jedino (a pogotovo nije interpretativno) suo\u010davanje sa ratom ili ratovima (ratni zlo\u010dini) na jugoslovenskom prostoru, ve\u0107 i suo\u010davanje sa onim \u0161to nam je pro\u0161lost obe\u0107avala i odavala kao budu\u0107nost, i \u0161to to obe\u0107anje vi\u0161e ne postoji. Sada\u0161njost je onda potpuni izostanak (obe\u0107anja) pro\u0161losti. Suo\u010davanje kao takvo jedva mnije jaz ili pocijepanost obe\u0107anja pro\u0161losti u budu\u0107nosti koje jeste dana\u0161njost.<\/p>\n\n\n\n

Promijenjene historijske okolnosti (time) nisu nikakav, kakav god, prirodni tok, nego djelatnost snaga u dru\u0161tvu koje su obe\u0107anje pro\u0161losti za budu\u0107nost reakcionarno likvidirale. A \u010dija se istina odvija u sintezi ili amalgamaciji historijskog fa\u0161izma i dr\u017eave koje se gradi na razvalinama i odbacivanju Jugoslavije, te kona\u010dno, i u statusu evropske periferije. Promijenjene okolnosti rezultat su likvidiranja mno\u0161tva ljudi, obitelji, sre\u0107e, privrede, a \u010diji je najdalekose\u017eniji proizvod genocid, zaborav, prebrisavanje i mijenjanje pro\u0161losti u korist legitimacije nosioca ove promjene.<\/p>\n\n\n\n

Obe\u0107anje koje je nosila pro\u0161lost za budu\u0107nost zasnivala se i razvijala na nedvosmislenosti pobjede (9. i 15. svibanj) nad fa\u0161izmom, nad ovim antidru\u0161tvenim i antinarodnim snagama (\u010dije je ideologijsko i djelatno odstranjenje, tokom revolucije i narodnooslobodila\u010dke borbe, otvorilo horizonte budu\u0107nosti), a koje su, recidivno, ostra\u0161\u0107eno i krvavo, kroz instrumente i mehanizme vi\u0161epartijskog sistema u slavljenoj demokratizaciji, likvidirale budu\u0107nost, historijske nade emancipaciju, revoluciju i NOB.<\/p>\n\n\n\n

SUO\u010cAVANJE BEZ SUBJEKTA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na pitanje za\u0161to se suo\u010davamo sa ratnim zlo\u010dinima, prvi zdravorazumski odgovor bi bio da se vi\u0161e nikad takvo \u0161to ne desi (a u \u010diji problem onda mora u\u0107i i pitanje rezultata pomirenja u uslovima takvog odgovora \u2013 naime, ko su snage koje pregovaraju, u \u010dije ime pregovaraju i \u0161ta pregovaraju?) I naposljetku ostaje pitanje, \u0161to se desilo? To zna\u010di da u pripremi odgovora moramo ukloniti sjenke raznih filozofija povijesti koje kolonijalno \u201ebdiju\u201c nad svojim predmetom.<\/p>\n\n\n\n

Onda je ozbiljno pitanje suo\u010davanja da li je (\u201eu slu\u017ebi mira\u201c) upogonjen dijalo\u0161ki ili polemi\u010dki obrazac odnosa prema zbilji? Ukoliko je u pitanju dijalo\u0161ki obrazac, on suo\u010davanje odvodi od stalnog mjesta suo\u010davanja na mjesto zaborava, ukoliko je polemi\u010dki obrazac u pitanju, on nas vra\u0107a u historiju i dr\u017ei podalje od zaborava.<\/p>\n\n\n\n

Problem dijalo\u0161kog obrasca je njegova istovremenost na dva polja. Da tra\u017ei promjenu i da se oglu\u0161uje o nju. U njegovu traganju, recimo za pravdom, propitivati \u0107e \u010dinjenice (pri tome vrlo \u010desto zaboravljaju\u0107i i oglu\u0161uju\u0107i se na reference vlastite historije i tra\u017ee\u0107i odgovore u referencama apstraktnog prava pre\u0161u\u0107uju\u0107i za koju klasu i u \u010dijem interesu se obavlja). No, problem njegove gradnje je, ve\u0107 i prema prethodno pomenutoj uslovljenosti, da se ona zasniva na krvavo proizvedenim i polo\u017eenim \u010dinjenicama i na mogu\u0107nostima dijalo\u0161kog pregovaranja s nasilnikom (civilne snage) koje vode u zaborav. Stvar polemi\u010dkog obrasca je politi\u010dka. Perpetuiranje dijalo\u0161kog obrasca dovodi do zaborava pro\u0161losti ili njezina i\u0161\u010dezavanja u dijalo\u0161kom akomodiranju status quo-a (prihvatanju mo\u0107i i ni\u0161tavnoj, apstraktnoj, pregovornoj poziciji naspram nje). Dijalo\u0161ke preferencije su \u010desto konjunkturne preferencije. Ono \u0161to treba da se radi jeste da se ovakvim nastupima izbije moralno ili moralizatorsko tlo. Da se civilni zahtjevi prevedu u politi\u010dke zahtjeve za promjenom odnosno da se dijalo\u0161ki zahtjevi prevedu u polemi\u010dke zahtjeve za promjenom. Dijalo\u0161kom obrascu izostaje subjekt, a ve\u0107 je zaglu\u0161en i kooptiran onime \u0161ta<\/em> promjene.<\/p>\n\n\n\n

Nadalje se suo\u010davanje odvija i sa habitusom novih generacija, koje su odrasle i odrastaju na apoliti\u010dnoj artikulaciji svojih (naj\u0161ire shva\u0107enih) potreba (komodifikacija, akomodiranje postoje\u0107em, ni\u0161e samopre\u017eivljavanja, zaborav). Iz \u010dega se kreira bremeniti generacijski zahtjev za odmakom, modus generacijske prazne tablice (tabula rasa) i relativiziranje problema suo\u010davanja.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to se ovdje tvrdi kao izvjesnost jeste neodvojivost narodnooslobodila\u010dke borbe (NOB), jugoslovenske socijalisti\u010dke revolucije, sa dru\u0161tvenim \u017eivotom izgra\u0111enim na njima. Odnosno, izvjesnost veze da (kolektivno pro\u017eeta) trauma mora biti zasnovana (nalaziti korijene) upravo na tome \u2013 \u017eivotu gra\u0111enom u socijalizmu (i njegovim o\u010dekivanjima). Fundament sje\u0107anja je revolucionarno nose\u0107i \u2013 i kao takav dobar, u socijalnom smislu i dru\u0161tvenoj orijentaciji \u2013 i oko njega kao orbita problem devedesetih (ispu\u0161tanje nade, rat, smrt, pre\u017eivjeli i sljede\u0107e generacije). Revolucija i NOB, uz povoljnije ili nepovoljnije historijske okolnosti, stvarale su uslove za emancipaciju \u010dovjeka, i kroz trajanje socijalisti\u010dke dr\u017eave programski su nastojale raditi na unapre\u0111enju op\u0107ih socijalnih uslova \u017eivota. Na toj osnovi, iz dana\u0161njih okova, izbija dru\u0161tvena nevjerojatnost Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n

Revolucija je ona koja nas je oslobodila zala pro\u0161losti i okrenula boljoj budu\u0107nosti. To su iz partijskih dokumenata, iz jugoslavenskog nau\u010dnog socijalizma i revolucije ve\u0107 otrgnuta i sekularizirana op\u0107a mjesta. To su uvjeti pod kojima je memorija i pam\u0107enje tek mogu\u0107e. Takore\u0107i, apriorni shematizam svakog raspada, svakog sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n

STVAR SJE\u0106ANJA ILI BAUK TRAUME<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kako se nositi s onim \u010dega nema \u2013 koje tek fundira sje\u0107anje \u2013 kao stvarnost jedne zbilje?<\/p>\n\n\n\n

Na primjeru Hrvatske i Bosne i Hercegovine, o\u010ditajmo re\u017eime pam\u0107enja. Narodi su preko republika izborili i zadobili svoje samoodre\u0111enje. U prve je konstitucija samoodre\u0111enja izvr\u0161ena u tijeku borbe u ZAVNOH-u, a druge isto tako u ZAVNOBiH-u. U Hrvatskoj to uklju\u010duje jednakost i ravnopravnost hrvatskog i srpskog naroda, \u017eene i mu\u0161karca. U slu\u010daju BiH, jednakost i ravnopravnost hrvatskog, srpskog i bo\u0161nja\u010dkog naroda, \u017eene i mu\u0161karca. U prvom slu\u010daju, polo\u017eaj nacionalnih manjina definiran je dokumentima Zemaljskog antifa\u0161isti\u010dkog vije\u0107a narodnog oslobo\u0111enja Hrvatske, a u drugom dokumentima Antifa\u0161isti\u010dkog vije\u0107a narodnog oslobo\u0111enja Jugoslavije (banjolu\u010dki revolucionar Veselin Masle\u0161a nadjenuo je ime ZAVNOH-u, ZAVNOBiH-u i banjolu\u010dkom Fudbalskom klubu Borac). Postojali su narodi i narodnosti. U javnom obra\u0107anju: radni ljudi, radni\u010dka klasa i gra\u0111ani. Danas, tek kao gra\u0111ani drugog reda u svojim domovinama.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to nacionalisti\u010dke elite nalaze kao uslove za rat (npr. etni\u010dka koncentracija), zapravo su osnove za suprostavljanje ratu, bez odbacivanja oru\u017eanog puta, u za\u0161titu naroda, republika i antifa\u0161izma. A ono \u0161to se desilo jeste plja\u010dka i provedena fa\u0161isti\u010dka reakcija odjevena u historijsko ruho patnje na\u0161ih naroda.<\/p>\n\n\n\n

Na tom presjeku ucrtajmo ovako lom: ili bi narodi Hrvatske i Bosne i Hercegovine bili spremni da se reakciji, lokalnim imperijalizmima, odupru u oru\u017eanom smislu, brane\u0107i svoju republiku, a time i (svaku) drugu republiku od fa\u0161izma, pa i federaciju bez obzira na njenu opstojnost. Dakle, Hrvati i Srbi Hrvatsku. Hrvati, Srbi i Bo\u0161njaci Bosnu i Hercegovinu. Ili bi pale u sunovrat.<\/p>\n\n\n\n

Revolucija je u sebi nosila oru\u017eano bratstvo hrvatskog i srpskog naroda u slu\u010daju Hrvatske, a u slu\u010daju BiH hrvatskog, srpskog i bo\u0161nja\u010dkog naroda. Komplementarno, u slu\u010daju Jugoslavije svih naroda i narodnosti ili nacionalnih manjina. Pa lai\u010dki \u017eivot, kodifikovan ili izgra\u0111en prema njoj nije ni mogao da tuma\u010di da bi do rata moglo do\u0107i. Pred uvod u ru\u0161enje Jugoslavije generalno o\u010dekivanje je bilo da ne bude rata u Iraku. Rat me\u0111u jugoslovenskim narodima i albanskim narodom nije bio u mogu\u0107nosti, osim kao reakcija.<\/p>\n\n\n\n

Ako je ve\u0107 tako moralo biti, istina bi bila da su ovi narodi imali stati u odbranu svojih republika (i u njihovoj nezavisnosti, ako ve\u0107 nema drugog puta) pred reakcijom, lokalnim i globalnim imperijalizmima. Time bi se \u010duvala emancipacija izgra\u0111ena na revoluciji i NOB-u, a jugoslovenski kontekst ote\u017eano prebrisao ili makar ne bi bio u antipodnoj relaciji sa novonastalim dr\u017eavama. Devedesete su godinama iza nas, kao \u017eivo iskustvo pre\u017eivjelih, i kao obuhvatni i u isto vrijeme nepriznati i neuva\u017eeni dio svakodnevnice \u2013 u osnovi zaborav, kroz hegemonijsku apologiju status quo-a. Trauma i njezino dejstvo ne mo\u017ee se shvatiti druga\u010dije do kao izdaja bratstva i jedinstva (jer bi ina\u010de, na ovom slu\u010daju, Bo\u0161njaci bili debelo spremni). Kako je jedinstvo naroda bilo \u201eizdejstvovano\u201c oru\u017ejem, oru\u017ejem je i smaknut nepo\u017eeljni re\u017eim emancipacije.<\/p>\n\n\n\n

Zato su devedesete te\u0161ke (kao posebna cjelina, ili ako se mo\u017ee tako re\u0107i, kao posebna op\u0161tost sje\u0107anja). A sje\u0107anje \u2013 ono \u0161to ono \u010duva, ne mo\u017ee a da ne misli \u0161ta \u0107e biti s njime u budu\u0107nosti. \u017divot izgra\u0111en na revoluciji i NOB-u, borbeno i klasno je eliminirao (odnosno laicizirao) mogu\u0107nost balkanizacije<\/em> jugoslovenskih naroda i narodnosti i njezinih republika.<\/p>\n\n\n\n

U druga\u010dijim historijskim okolnostima, bez revolucije i socijalizma, ovakvo \u0161to se nije ni moglo desiti (ina\u010de bi svi bili spremni). Sve \u0161to znamo (o pro\u0161losti) bilo bi historijski druga\u010dije. To je pouka, bauk, apriori sje\u0107anja (bauk traume). Ono \u010dega i kako se mo\u017eemo sje\u0107ati. \u0160to zna\u010di da bez socijalizma, njegova obe\u0107anja, etabliranosti njegovih pravnih i moralnih normi, lai\u010dkog \u017eivota, nema ni iznena\u0111enja ni traume. Trauma je i generacijski teret onih koji dolaze poslije njezina stupanja u pogon. Njihovi identiteti su zasnovani na propasti obe\u0107anja, zasnovani su od izdaje Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to raste danas plod je devedesetih. Potpuna iznevjerenost pro\u0161losti ili budu\u0107nosti koju \u017eivimo. A nije rije\u010d ni o \u010demu drugom, kao i u svemu ostalom, do o ljudskoj djelatnosti. U ovom slu\u010daju otvaranja i \u0161irenja zaborava (i prihva\u0107anja \u010dinjenica i uni\u0161tavanja tragova njihova nastanka) \u2013 dok se ne zaboravi i da se imamo \u010dega sje\u0107ati. Kakvu budu\u0107nost donosi hegemoni okvir etni\u010dke mr\u017enje, sagledljivo je iz perifernog statusa na\u0161ih zemalja i pri redovima pred stranim misijama za iseljeni\u0161tvo. Isti taj okvir interesno onemogu\u0107ava da se na radnim mjestima, prekarnim pozicijama, fabrikama, sportskim dru\u0161tvima, mjestima sje\u0107anja na traume devedesetih, udru\u017eenjima, skvotovima, \u0161kolskim u\u010dionicama, sindikatima, studentskim udru\u017eenjima, politi\u010dkim partijama, s njim se kolektivno i solidarno nosimo kao sa neistinom, razbojni\u0161tvom i nazadnja\u0161tvom. Njegova poluga je put historijskog revizionizma, kao put potpunog zaborava i rekompozicije pro\u0161losti. Historijski revizionizam, pored pomirenja historijskog fa\u0161izma i antifa\u0161izma, u kona\u010dnici izvr\u0161ava apologiju devedesetih, kao totaliziraju\u0107eg iskustva kolektivne etni\u010dke mr\u017enje, iz \u010dega proizilaze male, uske i nazadne hegemone povijesti o ugro\u017eenosti nacionalnih samobitnosti \u2013 \u0161to nije ni\u0161ta drugo do izraz opasnog i opskurnog izru\u010divanja naroda na servilnost.<\/p>\n\n\n\n

S jedne strane, ostaje nam uvid da se bratstvo, sestrinstvo i jedinstvo naroda ovdje mora i\u0161\u010ditavati iz oru\u017eanog jedinstva na\u0161ih naroda protiv stranog i doma\u0107eg faktora (jer historija pokazuje da tamo gdje se djelovalo \u2013 po sili prilika, ne po vlastitoj volji, dakle, po sili imperijalnih sila \u2013 organizovano, rezolutno, i oru\u017eano, pokazao i vojni i dru\u0161tveni uspjeh \u2013 ili makar determinacija alternative). Upravo na ovim odnosima gra\u0111ena je nada i demokracija. S druge strane, kao o\u010ditovanje o posebnoj realnosti, stoji gra\u0111anstvo kao agentura deideologizacije stvarnosti. Gra\u0111ansko, i sa njim povezane obrazce takozvane neideologijske svijesti, treba uru\u0161avati na svakom tragu gdje se pojavljuju, \u010dime se za cilj ima dobiti \u0161ira polarizacija na polju dru\u0161tvenih borbi, dru\u0161tvenih interesa, a time i borba na polju dru\u0161tvenog pam\u0107enja. Time bi se mo\u017eda mogle i otvoriti mogu\u0107nosti za stvarne dijalo\u0161ke pozicije me\u0111u jednakima, a \u010dime bi i predmet suo\u010davanja dobio svoje jasnije crte i osvjetljenje.<\/p>\n\n\n\n

Dra\u017een Crnomat<\/strong> je profesor filozofije i sociologije i aktvista iz Banjaluke.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

PROMJENE NA POLJU DRU\u0160TVENOG SJE\u0106ANJA Polemi\u010dki re\u010deno i u funkciji teze, teme koje razrje\u0161avaju suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u, a u slu\u017ebi su ni\u010demu drugom do zahtjevima dana, ne mogu biti teme javnog saop\u0107avanja, odnosno takvim postupkom se samo ridikulariziraju. Jednostavno stoga \u0161to su nedjelatne, \u0161to operiraju u pojmovnom eti\u010dkom imaginariju bez referenci na produkciju i reprodukciju dru\u0161tvenog \u017eivota. Na taj na\u010din […]<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":5702,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_editorskit_title_hidden":false,"_editorskit_reading_time":8,"_editorskit_is_block_options_detached":false,"_editorskit_block_options_position":"{}","footnotes":""},"categories":[54],"tags":[],"class_list":["post-5701","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog-bhs"],"acf":[],"yoast_head":"\nKA PUTEVIMA SJE\u0106ANJA - DWP-BALKAN<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"KA PUTEVIMA SJE\u0106ANJA - DWP-BALKAN\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"PROMJENE NA POLJU DRU\u0160TVENOG SJE\u0106ANJA Polemi\u010dki re\u010deno i u funkciji teze, teme koje razrje\u0161avaju suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u, a u slu\u017ebi su ni\u010demu drugom do zahtjevima dana, ne mogu biti teme javnog saop\u0107avanja, odnosno takvim postupkom se samo ridikulariziraju. Jednostavno stoga \u0161to su nedjelatne, \u0161to operiraju u pojmovnom eti\u010dkom imaginariju bez referenci na produkciju i reprodukciju dru\u0161tvenog \u017eivota. Na taj na\u010din […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ka-putevima-sjecanja\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"DWP-BALKAN\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2019-10-03T07:09:00+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-06-15T07:11:22+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/Drazen.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"724\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"420\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Sunita Bosnjakovic\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Sunita Bosnjakovic\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"11 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ka-putevima-sjecanja\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ka-putevima-sjecanja\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Sunita Bosnjakovic\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/f08a443f3e961375d7d1058ca3157c3d\"},\"headline\":\"KA PUTEVIMA SJE\u0106ANJA\",\"datePublished\":\"2019-10-03T07:09:00+00:00\",\"dateModified\":\"2022-06-15T07:11:22+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ka-putevima-sjecanja\\\/\"},\"wordCount\":2668,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ka-putevima-sjecanja\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/06\\\/Drazen.jpg\",\"articleSection\":[\"BLOG-BHS\"],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ka-putevima-sjecanja\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ka-putevima-sjecanja\\\/\",\"name\":\"KA PUTEVIMA SJE\u0106ANJA - DWP-BALKAN\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ka-putevima-sjecanja\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ka-putevima-sjecanja\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/06\\\/Drazen.jpg\",\"datePublished\":\"2019-10-03T07:09:00+00:00\",\"dateModified\":\"2022-06-15T07:11:22+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/f08a443f3e961375d7d1058ca3157c3d\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ka-putevima-sjecanja\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ka-putevima-sjecanja\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ka-putevima-sjecanja\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/06\\\/Drazen.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/06\\\/Drazen.jpg\",\"width\":724,\"height\":420},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/ka-putevima-sjecanja\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"KA PUTEVIMA SJE\u0106ANJA\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/\",\"name\":\"DWP-BALKAN\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/f08a443f3e961375d7d1058ca3157c3d\",\"name\":\"Sunita Bosnjakovic\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/1423df5d0150a6d48f510bcea07b951d5bba8ed59b012cf95d0d67d320b791f9?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/1423df5d0150a6d48f510bcea07b951d5bba8ed59b012cf95d0d67d320b791f9?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/1423df5d0150a6d48f510bcea07b951d5bba8ed59b012cf95d0d67d320b791f9?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Sunita Bosnjakovic\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/author\\\/bosnjakovic\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"KA PUTEVIMA SJE\u0106ANJA - DWP-BALKAN","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"KA PUTEVIMA SJE\u0106ANJA - DWP-BALKAN","og_description":"PROMJENE NA POLJU DRU\u0160TVENOG SJE\u0106ANJA Polemi\u010dki re\u010deno i u funkciji teze, teme koje razrje\u0161avaju suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u, a u slu\u017ebi su ni\u010demu drugom do zahtjevima dana, ne mogu biti teme javnog saop\u0107avanja, odnosno takvim postupkom se samo ridikulariziraju. Jednostavno stoga \u0161to su nedjelatne, \u0161to operiraju u pojmovnom eti\u010dkom imaginariju bez referenci na produkciju i reprodukciju dru\u0161tvenog \u017eivota. Na taj na\u010din […]","og_url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ka-putevima-sjecanja\/","og_site_name":"DWP-BALKAN","article_published_time":"2019-10-03T07:09:00+00:00","article_modified_time":"2022-06-15T07:11:22+00:00","og_image":[{"width":724,"height":420,"url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/Drazen.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Sunita Bosnjakovic","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Sunita Bosnjakovic","Est. reading time":"11 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ka-putevima-sjecanja\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ka-putevima-sjecanja\/"},"author":{"name":"Sunita Bosnjakovic","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/#\/schema\/person\/f08a443f3e961375d7d1058ca3157c3d"},"headline":"KA PUTEVIMA SJE\u0106ANJA","datePublished":"2019-10-03T07:09:00+00:00","dateModified":"2022-06-15T07:11:22+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ka-putevima-sjecanja\/"},"wordCount":2668,"image":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ka-putevima-sjecanja\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/Drazen.jpg","articleSection":["BLOG-BHS"],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ka-putevima-sjecanja\/","url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ka-putevima-sjecanja\/","name":"KA PUTEVIMA SJE\u0106ANJA - DWP-BALKAN","isPartOf":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ka-putevima-sjecanja\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ka-putevima-sjecanja\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/Drazen.jpg","datePublished":"2019-10-03T07:09:00+00:00","dateModified":"2022-06-15T07:11:22+00:00","author":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/#\/schema\/person\/f08a443f3e961375d7d1058ca3157c3d"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ka-putevima-sjecanja\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ka-putevima-sjecanja\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ka-putevima-sjecanja\/#primaryimage","url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/Drazen.jpg","contentUrl":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/Drazen.jpg","width":724,"height":420},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/ka-putevima-sjecanja\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"KA PUTEVIMA SJE\u0106ANJA"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/#website","url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/","name":"DWP-BALKAN","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/#\/schema\/person\/f08a443f3e961375d7d1058ca3157c3d","name":"Sunita Bosnjakovic","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/1423df5d0150a6d48f510bcea07b951d5bba8ed59b012cf95d0d67d320b791f9?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/1423df5d0150a6d48f510bcea07b951d5bba8ed59b012cf95d0d67d320b791f9?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/1423df5d0150a6d48f510bcea07b951d5bba8ed59b012cf95d0d67d320b791f9?s=96&d=mm&r=g","caption":"Sunita Bosnjakovic"},"url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/author\/bosnjakovic\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5701","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5701"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5701\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5705,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5701\/revisions\/5705"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5702"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5701"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5701"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5701"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}