{"id":5832,"date":"2020-04-06T19:31:00","date_gmt":"2020-04-06T19:31:00","guid":{"rendered":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/?p=5832"},"modified":"2022-06-15T19:33:40","modified_gmt":"2022-06-15T19:33:40","slug":"fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\/","title":{"rendered":"Fa\u0161izam krajem dvadesetog stolje\u0107a: Opsada Sarajeva u brojkama"},"content":{"rendered":"<div style=\"margin-top: 0px; margin-bottom: 0px;\" class=\"sharethis-inline-share-buttons\" ><\/div>\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>U no\u0107i sa 4. na 5. april 1992. godine zapo\u010dela je opsada grada Sarajeva, jedna od najdu\u017eih opsada u modernoj historiji ratovanja, a koja je trajala sve do 29. februara 1996. godine. Sarajevo je 1.425 dana bilo pod opsadom, a tokom ove \u010detiri godine ubijeno je 13.952 osobe, odnosno 14,54% u odnosu na ukupne ljudske gubitke u Bosni i Hercegovini.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U odbrani Sarajeva poginulo je ukupno 8.388 Sarajlija, pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U knjizi \u2018Bosanska knjiga mrtvih\u2019 Mirsada Toka\u010de, direktora Istra\u017eiva\u010dko dokumentacionog centra (IDC) u Sarajevu, pobli\u017ee nam je obja\u0161njena starosna, dobna, spolna i nacionalna struktura \u017ertava rata na podru\u010dju Sarajeva, koje je tada bilo organizirano u deset op\u0107ina, \u010detiri centralne (Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad) i \u0161est op\u0107ina koje se nalaze u njegovom okru\u017eenju (Ilid\u017ea, Had\u017ei\u0107i, Pale, Ilija\u0161 i Trnovo).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najvi\u0161e \u017ertava rata bilo je u op\u0107ini Centar i Novi Grad, 3.387 odnosno 3.129, \u0161to je gotovo polovina u odnosu na ukupan broj stradalih stanovnika Grada. Na teritoriji deset gradskih op\u0107ina ukupno je ubijeno 5.564 civila. Ubjedljivo najve\u0107i broj ubijenih \u017eena-civila, u odnosu na cijelu dr\u017eavu je ubijeno u op\u0107ini Centar, njih 860, u odnosu na ukupno smrtno stradalih 9.500 \u017eena-civila u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na drugoj strani, od ukupno smrtno stradalih 11.746 mu\u0161karaca, njih 8.271 su bili vojnici. U statusu vojnika poginulo je 117 od ukupno 2.206 smrtno stradalih \u017eena tokom opsade Sarajeva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najve\u0107i broj lica poginulih u statusu vojnika bio je u op\u0107ini Novi Grad, 2.020 ili 24,42% od ukupnog broja poginulih mu\u0161karaca-vojnika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U opsadi grada, u jedinicama JNA-VRS poginulo je 2.241 lice koje je po popisu stanovni\u0161tva iz 1991. godine bilo registrirano kao stanovnik Sarajeva, \u0161to je 26,72% od ukupnog broja poginulih vojnika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Starosna struktura<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najve\u0107a koncentracija starosti \u017ertava rata je u dobi od 25 do 45 godina. U ovoj starosnoj skupini je stradalo 6.073 stanovnika Sarajeva ili 43,52% od ukupnog broja stradalih, s tim da je u\u010de\u0161\u0107e vojnika u ovom starosnom rasponu 4.865. Najve\u0107i broj ubijenih civila je u starosnoj dobi od 45 do 65 godina, njih 2.023 u odnosu na ukupan broj ubijenih civila (5.564). U Sarajevu je smrtno stradalo i 705 maloljetnih osoba, od \u010dega je 611 djece ubijeno kao civili, a 94 je poginulo u statusu vojnika. Na\u017ealost, za 1.123 ili 8% osoba nije utvr\u0111en ta\u010dan datum ro\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Nacionalna struktura<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U odnosu na ukupan broj \u017ertava njih 9.429 ili 67,58% su Bo\u0161njaci, od \u010dega je njih 5.574 poginulo u statusu vojnika, a 3.855 je ubijeno kao civil. Na teritoriji grada Sarajeva ukupno je stradalo 3.573 lica srpske nacionalnosti. Od tog broja 1.097 su civili (443 \u017eene i 654 mu\u0161karca), a 2.476 vojnici, od \u010dega 2.241 pripadnici JNA-VRS. U odbrani Sarajeva u jedinicama Armije Republike Bosne i Hercegovine poginulo je 235 Sarajlija srpske nacionalnosti. Od ukupno 810 stanovnika Sarajeva hrvatske nacionalnosti 482 su poginuli kao civili, a 328 kao branioci Grada u jedinicama ARBiH. Od ukupno stradalih 140 gra\u0111ana ostalih nacionalnosti, njih 27 je poginulo u odbrani Sarajeva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Vremenska distribucija<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najve\u0107i broj \u017ertava rata Sarajevo je imalo u 1992. godini \u2013 7.740 \u017ertava rata. Najvi\u0161e gra\u0111ana ubijeno je u maju \u2013 995, junu \u2013 1.721, julu \u2013 894 i avgust \u2013 962. U junu 1992. godine poginuo je najve\u0107i broj civila u odnosu na sve ostale mjesece opsade. U tom mjesecu ubijeno je 759 gra\u0111ana Sarajeva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Zlo\u010dini na Kazanima<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zlo\u010dine na Kazanima po\u010dinili su pripadnici 10. brdske brigade Armije RBiH na \u010dijem se \u010delu nalazio Mu\u0161an Topalovi\u0107 Caca. Na ovom lokalitetu ubijeni su stanovnici Sarajeva, uglavnom Srbi. Ta\u010dan broj ubijenih ni danas nije poznat. Do sada je osu\u0111eno \u010detrnaest pripadnika Armije RBiH, na kazne od deset mjeseci do deset godina zatvora. Jo\u0161 uvijek traje su\u0111enje Samiru Bejti\u0107u, koje se od 2015. godine vodi po \u010detvrti put pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. U ranijim postupcima Bejti\u0107 je bio osu\u0111en na 14,5 godina zatvora (2006), a potom je dva puta oslobo\u0111en optu\u017ebi (2008. i 2011). Vrhovni sud Federacije BiH je svaki put ukidao presude Kantonalnog suda i ukazivao na bitne povrede odredbi krivi\u010dnog postupka. <em>(Podaci iz Udru\u017eenja za dru\u0161tvena istra\u017eivanja i komunikacije<\/em><em>).<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Senad D\u017eananovi\u0107 i drugi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sud Bosne i Hercegovine je 16. januara 2017. godine potvrdio optu\u017enicu koja optu\u017eene Senada D\u017eananovi\u0107a, Edina Gad\u017eu i Jasmina Erovi\u0107a tereti da su po\u010dinili krivi\u010dno djelo ratni zlo\u010din protiv civilnoga stanovni\u0161tva. Optu\u017enica tereti optu\u017eene da su u vrijeme rata i oru\u017eanoga sukoba izme\u0111u pripadnika oru\u017eanih snaga Armije BiH i Vojske RS u periodu od aprila do augusta 1992. godine, na podru\u010dju Alipa\u0161inoga polja, op\u0107ina Novi Grad, Sarajevo, kao pripadnici \u0161taba TO \u201eStela\u201c i Specijalnih jedinica Armije RBiH, zajedno sa nadre\u0111enim Jusufom Prazinom i Samirom Kahved\u017ei\u0107em, svjesno i voljno sudjelovali u udru\u017eenom zlo\u010dina\u010dkom pothvatu koji je za cilj imao nezakonito zato\u010denje civila srpske nacionalnosti koji su nezakonito li\u0161eni slobode na podru\u010dju grada Sarajeva, te podvrgnuti ubistvima, silovanjima, mu\u010denju, ne\u010dovje\u010dnom postupanju, odvo\u0111enju na prinudni rad, te raznim oblicima tjelesnoga i psihi\u010dkoga zlostavljanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U predmetu Senad D\u017eananovi\u0107 i dr., Sud je 05. jula 2018. godine donio rje\u0161enje kojim se razdvaja krivi\u010dni postupak koji se vodi protiv optu\u017eenih Senada D\u017eananovi\u0107a i Edina Gad\u017ee, tako da \u0107e se postupak po optu\u017enici Tu\u017eila\u0161tva BiH u odnosu na optu\u017eenog Jasmina Erovi\u0107a posebno voditi i dovr\u0161iti<em>. (Podaci sa zvani\u010dne stranice Suda BiH)<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Mustafa \u0110elilovi\u0107 i drugi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U optu\u017enici se, izme\u0111u ostalog, navodi da su Mustafa \u0110elilovi\u0107, kao predsjednik Skup\u0161tine op\u0161tine Had\u017ei\u0107i i u svojstvu predsjednika Kriznog \u0161taba, kasnije Ratnog predsjedni\u0161tva op\u0161tine Had\u017ei\u0107i, Fadil \u010covi\u0107, u svojstvu na\u010delnika Stanice javne bezbjednosti Had\u017ei\u0107i i ujedno \u010dlana Kriznog \u0161taba, kasnije Ratnog predsjedni\u0161tva op\u0161tine Had\u017ei\u0107i, Mirsad \u0160abi\u0107, u svojstvu aktivnog policajca SJB Had\u017ei\u0107i i u svojstvu komandira Policijske stanice Pazari\u0107, Nezir Kazi\u0107, u svojstvu komandanta 9. Brdske brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine, Be\u0107ir Huji\u0107, u svojstvu upravnika logora \u201eSilos\u201c i u svojstvu zamjenika upravnika logora \u201eSilos\u201c, Halid \u010covi\u0107, u svojstvu jednog od zamjenika upravnika logora \u201eSilos\u201c te u svojstvu upravnika logora \u201eSilos\u201c, \u0160erif Me\u0161anovi\u0107, u svojstvu jednog od zamjenika upravnika logora \u201eSilos\u201c te u svojstvu upravnika logora u magacinu u kasarni \u201eKrupa\u201c u Zoviku i svojstvu jednog od zamjenika upravnika logora \u201eSilos\u201c, Nermin Kalember, u svojstvu stra\u017eara u logoru \u201eSilos\u201c, u periodu od maja 1992. do januara 1996. godine svjesno i voljno u\u010destvovali u sistemskom udru\u017eenom zlo\u010dina\u010dkom poduhvatu u okviru kojeg su planiranjem, nare\u0111ivanjem, po\u010dinjenjem, podstrekavanjem, podr\u017eavanjem i pomaganjem po\u010dinili krivi\u010dno djelo ratni zlo\u010din protiv civilnog stanovni\u0161ta i krivi\u010dno djelo ratni zlo\u010din protiv ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti u objektima \u201eSilos\u201c u Tar\u010dinu, Osnovnoj \u0161koli \u201e9.maj\u201c u Pazari\u0107u i u magacinu kasarne \u201eKrupa\u201c u Zoviku. \u0110elilovi\u0107 i ostali su prvostepenom presudom osu\u0111eni na ukupno 60 godina zatvora.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111utim, Vije\u0107e Odjela I za ratne zlo\u010dine Apelacionog odjeljenja Suda BiH je nakon odr\u017eane sjednice vije\u0107a Apelacionog odjeljenja donijelo rje\u0161enje kojim se uva\u017eavaju \u017ealbe Tu\u017eila\u0161tva BiH i branilaca optu\u017eenih Mustafe \u0110elilovi\u0107a i Halida \u010covi\u0107a, te se prvostepena presuda Suda od 5.7.2018. godine ukinula i odredilo se odr\u017eavanje pretresa pred vije\u0107em Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Po\u010detak pretresa pred vije\u0107em Apelacionog odjeljenja odr\u017ean je 17.&nbsp; septembra 2019. godine. <em>(Podaci sa zvani\u010dne stranice Suda BiH)<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Viktor Bubanj<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sud Bosne i Hercegovine je optu\u017eenog Ramiza Avdovi\u0107a osudio na kaznu zatvora u trajanju od tri godine, a optu\u017eenog Vintila Iualian Nicolae na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine za zlo\u010dine po\u010dinjene u nekada\u0161njoj kasarni \u201cViktor Bubanj\u201d u Sarajevu. Sud je donio rje\u0161enje kojim se obustavlja krivi\u010dni postupak u odnosu na optu\u017eenog Besima Muderizovi\u0107a iz razloga smrti optu\u017eenog.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Oni su progla\u0161eni krivim da su od kraja juna do kraja novembra 1992. ne\u010dovje\u010dno postupali prema civilima srpske nacionalnosti u biv\u0161em vojnom zatvoru \u2013 kasarni \u201cViktor Bubanj\u201d. <em>(Podaci za zvani\u010dne stranice Suda BiH i stranice detektor.ba)<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Presude u Haagu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017dalbeno vije\u0107e suda u Haagu osudilo je 2009. godine Dragomira Milo\u0161evi\u0107a, biv\u0161eg generala vojske bosanskih Srba, zbog zlo\u010dina po\u010dinjenih nad civilnim stanovni\u0161tvom Sarajeva od 1994. do 1995. nakon \u0161to je preuzeo komandu nad Sarajevsko \u2013 romanijskim korpusom od Stanislava Gali\u0107a kojeg je Ha\u0161ki tribunal osudio na do\u017eivotni zatvor. Pretresno vije\u0107e je zaklju\u010dilo da je Milo\u0161evi\u0107 kriv za zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti i kr\u0161enje zakona i obi\u010daja ratovanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njegova prva presuda donesena je 2007. godine kada je bio osu\u0111en na 33 godine zatvora jer je vodio kampanju snajperskog djelovanja i granatiranja Sarajeva, \u0161to je imalo za cilj \u0161irenje terora me\u0111u civilnim stanovni\u0161tvom. Nakon \u017ealbe Milo\u0161evi\u0107u je kazna umanjena sa 33 na 29 godina, jer je \u017dalbeno vije\u0107e Milo\u0161evi\u0107a oslobodilo odgovornosti za snajpersko djelovanje po civilnom stanovni\u0161tvu, ali je utvrdilo njegovu komandnu odgovornost jer nije sprije\u010dio i kaznio po\u010dinioce tih zlo\u010dina. \u017dalbeno vije\u0107e je poni\u0161tilo osude Milo\u0161evi\u0107u za granatiranje pijace na Ba\u0161\u010dar\u0161iji 22. decembra 1994., zgrade BITAS 22. augusta 1995. i pijace Markale 28. augusta 1995. u kojem je poginulo 43 civila, a ranjeno 84. <em>(Podaci iz sa\u017eete presude u predmetu Tu\u017eilac protiv Dragomira Milo\u0161ev\u0107a i RSE)<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017dalbeno vije\u0107e Me\u0111unarodnog suda osudilo je 30. novembra 2006. godine Stanislava Gali\u0107a biv\u0161eg komandanta Vojske bosanskih Srba, na kaznu do\u017eivotnog zatvora zbog njegove uloge u kampanji snajperskog djelovanja i granatiranja civila u Sarajevu u periodu od septembra 1992. do augusta 1994. Ovo je prvi put da je \u017dalbeno vije\u0107e Me\u0111unarodnog suda izreklo maksimalnu kaznu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017dalbeno vije\u0107e je odbilo svih 19 Gali\u0107evih osnova za \u017ealbu. U zaklju\u010dcima koje je \u017dalbeno vije\u0107e potvrdilo, Pretresno vije\u0107e je konstatovalo da su dokazi pokazali van razumne sumnje da su sarajevski civili zaista bili meta hotimi\u010dnog napada snaga SRK. Civili su napadani na sahranama, u kolima hitne pomo\u0107i, tramvajima, autobusima ili na biciklima. Napadani su dok su dok su obra\u0111ivali ba\u0161te, kupovali na tr\u017enici ili \u010distili gradske ulice. Djeca su bila meta napada dok su se igrala ili \u0161etala ulicama. Napadi su uglavnom vr\u0161eni danju. Nisu bili odgovor ni na kakve vojne prijetnje. Napada\u010di su u ve\u0107ini slu\u010dajeva mogli jasno vidjeti da su se njihove \u017ertve bavile svakodnevnim civilnim aktivnostima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017dalbeno vije\u0107e se konkretno bavilo s vi\u0161e incidenata, uklju\u010duju\u0107i incident od 5. februara 1994. kad je minobaca\u010dka granata eksplodirala na tr\u017enici Markale u centru Sarajeva i ubila 68 osoba, a vi\u0161e od stotinu njih je ranjeno.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Biljana Plavi\u0161i\u0107, biv\u0161a predsjednica Republike Srpske, osu\u0111ena je 2003. godine na kaznu zatvora od 11 godina. Priznala je krivicu za u\u010de\u0161\u0107e, izme\u0111u ostalog, i u zlo\u010dinima po\u010dinjenim u Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Tekst je nastao u saradnji sa portalom <a href=\"https:\/\/www.tacno.net\/uncategorized\/opsada-sarajeva-u-brojkama\/?fbclid=IwAR2ZUBgusBjaDw_dD0Do7GdEVFwHRZqKHo5RZuhnmzBH2yPOgMIlr5sUwwA\">tacno.net<\/a>.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U no\u0107i sa 4. na 5. april 1992. godine zapo\u010dela je opsada grada Sarajeva, jedna od najdu\u017eih opsada u modernoj historiji ratovanja, a koja je trajala sve do 29. februara 1996. godine. Sarajevo je 1.425 dana bilo pod opsadom, a tokom ove \u010detiri godine ubijeno je 13.952 osobe, odnosno 14,54% u odnosu na ukupne ljudske gubitke u Bosni i Hercegovini. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":5833,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_editorskit_title_hidden":false,"_editorskit_reading_time":6,"_editorskit_is_block_options_detached":false,"_editorskit_block_options_position":"{}","footnotes":""},"categories":[54],"tags":[],"class_list":["post-5832","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog-bhs"],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v27.7 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>Fa\u0161izam krajem dvadesetog stolje\u0107a: Opsada Sarajeva u brojkama - DWP-BALKAN<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Fa\u0161izam krajem dvadesetog stolje\u0107a: Opsada Sarajeva u brojkama - DWP-BALKAN\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"U no\u0107i sa 4. na 5. april 1992. godine zapo\u010dela je opsada grada Sarajeva, jedna od najdu\u017eih opsada u modernoj historiji ratovanja, a koja je trajala sve do 29. februara 1996. godine. Sarajevo je 1.425 dana bilo pod opsadom, a tokom ove \u010detiri godine ubijeno je 13.952 osobe, odnosno 14,54% u odnosu na ukupne ljudske gubitke u Bosni i Hercegovini. [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"DWP-BALKAN\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2020-04-06T19:31:00+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-06-15T19:33:40+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/sarajevo19921.jpg.688x388_q85_crop_upscale-635x300-1.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"635\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"300\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Sunita Bosnjakovic\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Sunita Bosnjakovic\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"8 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Sunita Bosnjakovic\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/f08a443f3e961375d7d1058ca3157c3d\"},\"headline\":\"Fa\u0161izam krajem dvadesetog stolje\u0107a: Opsada Sarajeva u brojkama\",\"datePublished\":\"2020-04-06T19:31:00+00:00\",\"dateModified\":\"2022-06-15T19:33:40+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\\\/\"},\"wordCount\":1826,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/06\\\/sarajevo19921.jpg.688x388_q85_crop_upscale-635x300-1.jpg\",\"articleSection\":[\"BLOG-BHS\"],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\\\/\",\"name\":\"Fa\u0161izam krajem dvadesetog stolje\u0107a: Opsada Sarajeva u brojkama - DWP-BALKAN\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/06\\\/sarajevo19921.jpg.688x388_q85_crop_upscale-635x300-1.jpg\",\"datePublished\":\"2020-04-06T19:31:00+00:00\",\"dateModified\":\"2022-06-15T19:33:40+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/f08a443f3e961375d7d1058ca3157c3d\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/06\\\/sarajevo19921.jpg.688x388_q85_crop_upscale-635x300-1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/06\\\/sarajevo19921.jpg.688x388_q85_crop_upscale-635x300-1.jpg\",\"width\":635,\"height\":300},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Fa\u0161izam krajem dvadesetog stolje\u0107a: Opsada Sarajeva u brojkama\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/\",\"name\":\"DWP-BALKAN\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/f08a443f3e961375d7d1058ca3157c3d\",\"name\":\"Sunita Bosnjakovic\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/1423df5d0150a6d48f510bcea07b951d5bba8ed59b012cf95d0d67d320b791f9?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/1423df5d0150a6d48f510bcea07b951d5bba8ed59b012cf95d0d67d320b791f9?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/1423df5d0150a6d48f510bcea07b951d5bba8ed59b012cf95d0d67d320b791f9?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Sunita Bosnjakovic\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/author\\\/bosnjakovic\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Fa\u0161izam krajem dvadesetog stolje\u0107a: Opsada Sarajeva u brojkama - DWP-BALKAN","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Fa\u0161izam krajem dvadesetog stolje\u0107a: Opsada Sarajeva u brojkama - DWP-BALKAN","og_description":"U no\u0107i sa 4. na 5. april 1992. godine zapo\u010dela je opsada grada Sarajeva, jedna od najdu\u017eih opsada u modernoj historiji ratovanja, a koja je trajala sve do 29. februara 1996. godine. Sarajevo je 1.425 dana bilo pod opsadom, a tokom ove \u010detiri godine ubijeno je 13.952 osobe, odnosno 14,54% u odnosu na ukupne ljudske gubitke u Bosni i Hercegovini. [&hellip;]","og_url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\/","og_site_name":"DWP-BALKAN","article_published_time":"2020-04-06T19:31:00+00:00","article_modified_time":"2022-06-15T19:33:40+00:00","og_image":[{"width":635,"height":300,"url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/sarajevo19921.jpg.688x388_q85_crop_upscale-635x300-1.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Sunita Bosnjakovic","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Sunita Bosnjakovic","Est. reading time":"8 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\/"},"author":{"name":"Sunita Bosnjakovic","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/#\/schema\/person\/f08a443f3e961375d7d1058ca3157c3d"},"headline":"Fa\u0161izam krajem dvadesetog stolje\u0107a: Opsada Sarajeva u brojkama","datePublished":"2020-04-06T19:31:00+00:00","dateModified":"2022-06-15T19:33:40+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\/"},"wordCount":1826,"image":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/sarajevo19921.jpg.688x388_q85_crop_upscale-635x300-1.jpg","articleSection":["BLOG-BHS"],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\/","url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\/","name":"Fa\u0161izam krajem dvadesetog stolje\u0107a: Opsada Sarajeva u brojkama - DWP-BALKAN","isPartOf":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/sarajevo19921.jpg.688x388_q85_crop_upscale-635x300-1.jpg","datePublished":"2020-04-06T19:31:00+00:00","dateModified":"2022-06-15T19:33:40+00:00","author":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/#\/schema\/person\/f08a443f3e961375d7d1058ca3157c3d"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\/#primaryimage","url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/sarajevo19921.jpg.688x388_q85_crop_upscale-635x300-1.jpg","contentUrl":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/sarajevo19921.jpg.688x388_q85_crop_upscale-635x300-1.jpg","width":635,"height":300},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/fasizam-krajem-dvadesetog-stoljeca-opsada-sarajeva-u-brojkama-2\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Fa\u0161izam krajem dvadesetog stolje\u0107a: Opsada Sarajeva u brojkama"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/#website","url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/","name":"DWP-BALKAN","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/#\/schema\/person\/f08a443f3e961375d7d1058ca3157c3d","name":"Sunita Bosnjakovic","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/1423df5d0150a6d48f510bcea07b951d5bba8ed59b012cf95d0d67d320b791f9?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/1423df5d0150a6d48f510bcea07b951d5bba8ed59b012cf95d0d67d320b791f9?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/1423df5d0150a6d48f510bcea07b951d5bba8ed59b012cf95d0d67d320b791f9?s=96&d=mm&r=g","caption":"Sunita Bosnjakovic"},"url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/author\/bosnjakovic\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5832","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5832"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5832\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5836,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5832\/revisions\/5836"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5833"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5832"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5832"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5832"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}