{"id":8285,"date":"2023-08-11T13:38:07","date_gmt":"2023-08-11T13:38:07","guid":{"rendered":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/?p=8285"},"modified":"2023-08-11T13:38:12","modified_gmt":"2023-08-11T13:38:12","slug":"kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\/","title":{"rendered":"Kako evropska praksa mo\u017ee pomo\u0107i doma\u0107im tu\u017eiocima da procesuiraju negiranje ratnih zlo\u010dina"},"content":{"rendered":"<div style=\"margin-top: 0px; margin-bottom: 0px;\" class=\"sharethis-inline-share-buttons\" ><\/div>\n<p>Pi\u0161e: Lamija Grebo, <a href=\"https:\/\/detektor.ba\/2023\/08\/11\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\/\" class=\"ek-link\">detektor.ba <\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Zabrinuti za posljedice koje \u0107e nepodizanje optu\u017enica za negiranje ratnih zlo\u010dina i veli\u010danje zlo\u010dinaca ostaviti na dru\u0161tvo, organizacije civilnog dru\u0161tva u Bosni i Hercegovini \u017eele pru\u017eiti svoj doprinos kroz prikaz prakse ka\u017enjavanja u drugim zemljama. Ali ho\u0107e li tu\u017eioci poslu\u0161ati?<\/p>\n\n\n\n<p>Dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo ima niz obja\u0161njenja za\u0161to od jula 2021. godine, kada je zakonski izri\u010dito zabranjeno negiranje genocida i drugih ratnih zlo\u010dina, kao i veli\u010danje osu\u0111enih ratnih zlo\u010dinaca, nije podiglo niti jednu optu\u017enicu \u2013 od toga da ulaze na nepoznat teritorij jer ne postoji sli\u010dna pravna praksa, jer ne \u017eele ugroziti slobodu govora, pa do toga da dr\u017eavni tu\u017eioci nemaju dovoljno znanja niti analiza evropske prakse da rade na ovakvim predmetima.<\/p>\n\n\n\n<p>Uprkos tome, oni su do sada odlu\u010dili da u skoro 40 predmeta uop\u0107e ne\u0107e sprovoditi istragu jer u njima nisu prepoznali elemente krivi\u010dnog djela novog \u010dlana Krivi\u010dnog zakona Bosne i Hercegovine kojim se ka\u017enjava negiranje i veli\u010danje ratnih zlo\u010dina. Takve su odluke izazvale niz reakcija udru\u017eenja \u017ertava i pitanje \u2013 kako tu\u017eioci znaju pouzdano \u0161ta nije krivi\u010dno djelo, ali ne znaju kako da doka\u017eu kr\u0161enje zakona u desetinama slu\u010dajeva koji se jo\u0161 uvijek vode kao aktivni?<\/p>\n\n\n\n<p>Sada organizacije civilnog dru\u0161tva \u017eele pru\u017eiti svoj doprinos unapre\u0111enju prakse ka\u017enjavanja u saradnji sa pravnim stru\u010dnjacima kroz prikaz prakse ka\u017enjavanja u drugim evropskim zemljama koji daje jasne primjere kako prevazi\u0107i probleme s kojima su suo\u010davaju doma\u0107i tu\u017eioci.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada se pravi balans izme\u0111u govora mr\u017enje i prava na slobodu izra\u017eavanja, u praksi u BiH puno \u010de\u0161\u0107e se prevagne u korist slobode izra\u017eavanja, ka\u017ee autor analize i pravnik Dejan Lu\u010dka.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201c\u010cesto se govor mr\u017enje podvodi pod dozvoljenu slobodu izra\u017eavanja, \u0161to ne bi trebalo da se radi\u201d, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n<p>Lu\u010dka je, u saradnji sa organizacijama Forum Civilna mirovna slu\u017eba (forumZFD), TRIAL International i Udru\u017eenje Mre\u017ea za izgradnju mira, napravio prikaz odabrane prakse Evropskog suda za ljudska prava, Evropske komisije za ljudska prava i Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija u vezi sa slu\u010dajevima iz \u010detiri evropske zemlje.<\/p>\n\n\n\n<p>Organizacije se nadaju da \u0107e dokument poslu\u017eiti gra\u0111anima, civilnom dru\u0161tvu i pravnicima da reaguju u budu\u0107im primjerima negiranja zlo\u010dina, ali i posebno pravosu\u0111u u stvaranju doma\u0107e prakse u slu\u010dajevima negiranja, veli\u010danja i odobravanja ratnih zlo\u010dina.<\/p>\n\n\n\n<p>Do sada su iz Tu\u017eila\u0161tva BiH vi\u0161e puta ponavljali kako ne mogu podi\u0107i optu\u017enice jer je zakonska odredba \u0161iroko postavljena i da dokazivanje posljedice zadaje najvi\u0161e problema u radu. Glavni tu\u017eilac Milanko Kajgani\u0107 je rekao da tu\u017eiocima nedostaje iskustva i znanja za novo krivi\u010dno djelo, ali i kako ne postoji dovoljno analiza sudske prakse iz zemalja Evropske unije koje bi pomogle.<\/p>\n\n\n\n<p>Sada Dejan Lu\u010dka u priru\u010dniku&nbsp;<a href=\"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/03_Negiranje_Digital_PDF_28_12-1.pdf\">\u201eNegiranje, glorifikovanje i odobravanje ratnih zlo\u010dina u svjetlu prakse sudova i me\u0111unarodnih mehanizama za za\u0161titu ljudskih prava\u201c<\/a>&nbsp;donosi upravo takvu analizu na osnovu slu\u010dajeva negiranja iz \u0160vicarske, Francuske, Njema\u010dke i Austrije.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Me\u0111unarodne sudske prakse kao primjer doma\u0107oj<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\" id=\"attachment_952812\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/detektor.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/h_54059634-1280x724-1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-952812\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Evropski sud za ljudska prava u Strazburu. Foto: EPA-EFE\/PATRICK SEEGER.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Lejla Ga\u010danica, pravna stru\u010dnjakinja posve\u0107ena istra\u017eivanju procesuiranja ratnih zlo\u010dina te recenzentica prikaza, ka\u017ee kako je on nastao da se uka\u017ee kako ve\u0107 postoji praksa u ovoj oblasti, a u nekim dijelovima \u010dak se mo\u017ee govoriti i o standardima.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cTime se, naravno, ne mo\u017ee nadomjestiti nedostatak doma\u0107e prakse, ali mo\u017ee poslu\u017eiti kao orijentir u tuma\u010denju, argumentaciji, razumijevanju ovih predmeta, po\u010dev\u0161i od pitanja javnosti do kriterija \u2018izazivanja mr\u017enje\u2019 i dokaza\u201d, dodaje ona.<\/p>\n\n\n\n<p>Nekada\u0161nja sutkinja Suda BiH i pravna ekspertica D\u017eemila Begovi\u0107 ka\u017ee da se sa izmjenama Krivi\u010dnog zakona BiH nije po prvi put dogodilo da sudije i tu\u017eioci nemaju iskustva s procesuiranjem odre\u0111enih krivi\u010dnih djela.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cSjetimo se perioda kada su se u BiH po\u010dela procesuirati krivi\u010dna djela ratnog zlo\u010dina, bez apsolutnog iskustva o tome. Tada su se, kao najbolji izvor prikupljanja saznanja, edukacija i usmjeravanja u pravcu \u0161to kvalitetnijeg rada na tim djelima, koristila ranija iskustva i iskustva drugih sudova i crpila su se znanja iz presuda po\u010dev od Nurnberga pa do prakse Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda za biv\u0161u Jugoslaviju u Haagu\u201d, dodaje ona.<\/p>\n\n\n\n<p>Begovi\u0107 ne vidi problem da se u procesuiranju negiranja zlo\u010dina koriste prakse drugih zemalja i sudova koji su ve\u0107 postavili odre\u0111ene standarde u dokazivanju i koje su doma\u0107im kadrovima vrlo dostupne.<\/p>\n\n\n\n<p>Iz Tu\u017eila\u0161tva BiH za&nbsp;<em>Detektor<\/em>&nbsp;ka\u017eu da \u0107e koristiti analizu forumZFD-a i TRIAL Internationala, kao i svu drugu doma\u0107u i me\u0111unarodnu dostupnu pravnu praksu, ali tvrde da to ve\u0107 i rade.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cJo\u0161 jednom nagla\u0161avamo da se radi o krivi\u010dnom djelu koje je te\u0161ko dokazivo sa aspekta sudskih stavova, \u0161to potvr\u0111uje i \u010dinjenica da sli\u010dno postavljene odredbe postoje i u Krivi\u010dnom zakonu Federacije ve\u0107 du\u017ei niz godina te da nemamo do sada ni jednu optu\u017enicu podignutu od strane kantonalnih tu\u017eila\u0161tava\u201d, navode iz Tu\u017eila\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>U sudskoj praksi drugih zemalja i me\u0111unarodnih institucija postoje slu\u010dajevi koje BiH mo\u017ee iskoristiti, ka\u017ee Lu\u010dka, ali on dodaje da se u drugim zemljama razlikuju elementi krivi\u010dnog djela u odnosu na Krivi\u010dni zakon BiH.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPropisi na osnovu kojih su pojedinci ka\u017enjavani u stranim dr\u017eavama razlikuju se od dr\u017eave do dr\u017eave, ali su i razli\u010diti od onih koji se primjenjuju u BiH iako imaju odre\u0111ene sli\u010dne ili identi\u010dne elemente. To treba posebno uzeti u obzir prilikom procesuiranja i uspostavljanja prakse\u201d, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n<p>U prikazu se posebno nagla\u0161ava da Evropska konvencija o ljudskim pravima, prema Ustavu BiH, ima prioritet nad drugim doma\u0107im zakonima, koji s njom moraju biti uskla\u0111eni. Presude Evropskog suda za ljudska prava doma\u0107i su sudovi du\u017eni primjenjivati u svojoj praksi, obja\u0161njava se u prikazu.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema praksi koju je analizirao Lu\u010dka, sudovi u zemljama Evrope i Evropski sud za ljudska prava ne dopu\u0161taju pravdanje negiranja zlo\u010dina poput holokausta slobodom govora pojedinca.<\/p>\n\n\n\n<p>Ranije je glavni dr\u017eavni tu\u017eilac Kajgani\u0107 rekao da za doma\u0107e tu\u017eioce najte\u017ee predstavlja prona\u0107i sredinu izme\u0111u slobode govora i krivi\u010dnog djela, te pojasnio da se neka izjava ne mo\u017ee \u201cistrgnuti iz konteksta\u201d, a da se mora dokazati posljedica.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cU svakoj situaciji kad neko da nekakvu izjavu u kojoj negira ne\u0161to, mi moramo dokazati, odnosno postupaju\u0107i tu\u017eioci moraju dokazati da je ta njegova izjava mogla dovesti do posljedice. Nije su\u0161tina \u0161ta je neko rekao, nego je su\u0161tina da taj govor bude takav, jer zakonska odredba je zaista jasna, ka\u017ee: \u2018Na na\u010din koji bi mogao proizvesti posljedicu\u2019\u201d, kazao je ranije Kajgani\u0107 za&nbsp;<em>Detektor<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Lu\u010dka poja\u0161njava da nije svako negiranje zlo\u010dina ujedno i krivi\u010dno djelo koje se mo\u017ee procesuirati prema Krivi\u010dnom zakonu, ve\u0107 moraju biti ispunjeni uslovi koje ovaj zakon predvi\u0111a.<\/p>\n\n\n\n<p>Pored samog \u010dina odobravanja, poricanja, grubog umanjivanja i opravdavanja zlo\u010dina, kako poja\u0161njava, neophodno je da su te radnje usmjerene protiv grupe osoba ili \u010dlana grupe odre\u0111ene s obzirom na rasu, boju ko\u017ee, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etni\u010dku pripadnost, da su u\u010dinjene u javnosti i da poti\u010du nasilje ili mr\u017enju.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cTe elemente nije uvijek lako odrediti i izvagati i zato mislim da ne postoje zna\u010dajniji pomaci na slu\u010dajevima procesuiranja negacionizma, jer se tu\u017eioci te\u0161ko upu\u0161taju u ovu \u2018sklisku\u2019 materiju, i \u010dini mi se i da bje\u017ee od nje. A ako tu dodamo i odnos sa slobodom izra\u017eavanja, situacija postaje jo\u0161 komplikovanija\u201d, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema izmjenama Krivi\u010dnog zakona, zabranjeno je negiranje, umanjivanje ili veli\u010danje ratnih zlo\u010dina utvr\u0111enih u pravosna\u017enim presudama, ali na na\u010din koji mo\u017ee izazvati mr\u017enju. Ali dr\u017eavna sutkinja koja je donosila presude za izazivanje mr\u017enje obja\u0161njava da postoji na\u010din za dr\u017eavne tu\u017eioce.<\/p>\n\n\n\n<p>Sutkinja Suda BiH Azra Mileti\u0107, koja je izrekla drugostepenu presudu Du\u0161anu Sladojevi\u0107u, Slavku Aleksi\u0107u i Risti Le\u010di\u0107u za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mr\u017enje, razdora i netrpeljivosti na podru\u010dju Vi\u0161egrada i okoline u martu 2019. godine, govori kako je prije dono\u0161enja ove odluke \u010ditala, izme\u0111u ostalog, presude Evropskog suda za ljudska prava.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cNekad \u010ditate presude koje ne moraju imati direktno veze sa ovim, nego sve je to vezano \u0161ta je to sloboda izra\u017eavanja, sloboda govora i izra\u017eavanja\u201d, ka\u017ee Mileti\u0107 i dodaje da osim presuda uvijek postoje i komentari uva\u017eenih profesora na osnovu njihove velike prakse i i\u0161\u010ditavanja brojnih presuda.<\/p>\n\n\n\n<p>Ona napominje da je uvijek bitno sagledati \u0161ta su bitna obilje\u017eja odre\u0111enog krivi\u010dnog djela, posebno to da se za odre\u0111ivanje radnje u\u010dinjenja ovih krivi\u010dnih djela koristi nesvr\u0161eni, a ne svr\u0161eni glagolski oblik.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cNije neophodna posljedica\u201d, kategori\u010dna je ona i obja\u0161njava da je va\u017eno gledati \u201cko&nbsp;<em>raspiruje<\/em>, a ne ko ka\u017ee ko je&nbsp;<em>raspirio<\/em>\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cAko je&nbsp;<em>raspirio<\/em>, mora\u0161 utvrditi da je nastupila posljedica. Ali to nije radnja izvr\u0161enja krivi\u010dnog djela. E to je bitno. Ne govorimo mi ovo bez razloga. Za postojanje svr\u0161enog krivi\u010dnog djela nije potrebno ni da je mr\u017enja, razdor, netrpeljivost izazvana i rasplamsana. Potrebno je samo da je preduzeta radnja koja je objektivno podobna ili pogodna da prouzrokuje ili intenzivira nacionalnu, rasnu ili vjersku mr\u017enju\u201d, poja\u0161njava Mileti\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Da li odre\u0111ena radnja, kako ka\u017ee sutkinja Mileti\u0107, ima takav kapacitet procjenjuje se s obzirom na njenu sadr\u017einu i zna\u010daj, kontekst u kojem je preduzeta, status po\u010dinitelja i kome je i na koji na\u010din upu\u0107ena, \u0161to predstavlja obilje\u017eja krivi\u010dnog djela.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Granica izme\u0111u slobode govora i govora mr\u017enje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\" id=\"attachment_14920\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/detektor.ba\/wp-content\/uploads\/2016\/05\/Azra-Miletic3-e1610029374609-1280x720.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-14920\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Azra Mileti\u0107. Foto: BIRN BiH<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Govor mr\u017enje se u BiH rijetko procesuira, ka\u017ee Lu\u010dka i dodaje kako tu ne postoji \u201cba\u0161 ogromna praksa\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Vi\u0161i stru\u010dni saradnik Ustavnog suda BiH Franjo Dragi\u010devi\u0107 navodi da me\u0111unarodni standardi u procesuiranju slu\u010dajeva negiranja genocida, zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i ratnih zlo\u010dina proizlaze iz standarda koji se odnose na procesuiranje govora mr\u017enje i da je to na sli\u010dan na\u010din u\u010dinjeno i u BiH.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er isti\u010de da pravo na slobodu izra\u017eavanja nije apsolutno pravo i ono mo\u017ee biti ograni\u010deno. Prema Evropskoj konvenciji za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kako obja\u0161njava, proizlazi da sloboda izra\u017eavanja mo\u017ee biti ograni\u010dena samo kada je to neophodno u demokratskom dru\u0161tvu u interesu nacionalne sigurnosti ili javne sigurnosti, radi spre\u010davanja nereda ili kriminala, za\u0161tite zdravlja ili morala, ili radi za\u0161tite prava i sloboda drugih.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPritom je va\u017eno naglasiti da, prema praksi Europskog suda za ljudska prava, ta ograni\u010denja moraju biti striktno tuma\u010dena, a potreba za ograni\u010denjima slobode izra\u017eavanja mora biti uvjerljivo utvr\u0111ena i obrazlo\u017eena. Me\u0111utim, mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u re\u0107i da u zemljama \u010dlanicama Vije\u0107a Europe postoji konsenzus da ograni\u010denje prava na slobodu izra\u017eavanja treba biti ograni\u010deno kada je u pitanju govor mr\u017enje\u201d, dodaje Dragi\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>U kontekstu negiranja genocida, zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i ratnih zlo\u010dina, zna\u010dajno je izdvojiti, kako ka\u017ee, Okvirnu odluku o suzbijanju odre\u0111enih oblika i na\u010dina izra\u017eavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima, koja predstavlja pravnu ste\u010devinu Evropske unije i va\u017ena je za pristupanje BiH Uniji.<\/p>\n\n\n\n<p>Sutkinja Mileti\u0107 napominje kako nijedno ljudsko pravo nije apsolutno pravo.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cOno je ograni\u010deno zakonom i ljudskim pravom drugih ljudi. Ne mogu ja da ka\u017eem \u2018ja imam pravo\u2019. \u010cak ni ono pravo na \u017eivot nije apsolutno. Imate ubistvo iz nu\u017ene odbrane. Dakle, zakon vam daje pravo da se odbranite\u201d, poja\u0161njava.<\/p>\n\n\n\n<p>Evropski sud za ljudska prava je u vi\u0161e svojih odluka naglasio da je u nekim demokratskim dru\u0161tvima potrebno sankcionirati ili \u010dak sprije\u010diti oblike izra\u017eavanja kojima se \u0161iri, podsti\u010de, promovira ili opravdava mr\u017enja zasnovana na netoleranciji, uklju\u010duju\u0107i i vjersku netoleranciju, pod uslovom da su kazne koje se mogu izre\u0107i proporcionalne legitimnom cilju koji se \u017eeli posti\u0107i, napominje Mileti\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>U prikazu se izdvaja primjer filozofa i pisca Rogera Garaudyja, koji je u svojoj knjizi opisivao holokaust kao mit, nazivaju\u0107i ga \u201cmistifikacijama za politi\u010dke ciljeve\u201d i osporavaju\u0107i broj jevrejskih \u017ertava i uzrok njihove smrti. Kada je osu\u0111en pred francuskim sudom, \u017ealio se Evropskom sudu za ljudska prava da mu je povrije\u0111eno pravo na slobodu izra\u017eavanja. Ali Evropski sud je istakao da se Garaudy pridr\u017eavao revizionisti\u010dkih teorija i da je sistematski negirao zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti koje su nacisti po\u010dinili nad jevrejskom zajednicom.<\/p>\n\n\n\n<p>Zaklju\u010dak Suda je, prema Lu\u010dkinom prikazu, bio da poricanje jasno utvr\u0111enih historijskih \u010dinjenica, kao \u0161to je holokaust, ne predstavlja historijsko istra\u017eivanje srodno potrazi za istinom, nego negiranje zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti, i ima za cilj rehabilitaciju nacisti\u010dkog re\u017eima i optu\u017eivanje samih \u017ertava za falsifikovanje historije. Njegovo poricanje Sud je smatrao jednim od najozbiljnijih oblika rasne klevete Jevreja i izazivanja mr\u017enje prema njima.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Nedostatak prakse ne smije biti opravdanje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\" id=\"attachment_961829\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/detektor.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/BIRN-BiH-Sudnica-suda-BiH-e1636366243864.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-961829\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Sudnica Suda Bosne i Hercegovine. Foto: BIRN BiH<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Govor mr\u017enje se u BiH rijetko procesuira, ka\u017ee Lu\u010dka i dodaje kako tu ne postoji \u201cba\u0161 ogromna praksa\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Vi\u0161i stru\u010dni saradnik Ustavnog suda BiH Franjo Dragi\u010devi\u0107 navodi da me\u0111unarodni standardi u procesuiranju slu\u010dajeva negiranja genocida, zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i ratnih zlo\u010dina proizlaze iz standarda koji se odnose na procesuiranje govora mr\u017enje i da je to na sli\u010dan na\u010din u\u010dinjeno i u BiH.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er isti\u010de da pravo na slobodu izra\u017eavanja nije apsolutno pravo i ono mo\u017ee biti ograni\u010deno. Prema Evropskoj konvenciji za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kako obja\u0161njava, proizlazi da sloboda izra\u017eavanja mo\u017ee biti ograni\u010dena samo kada je to neophodno u demokratskom dru\u0161tvu u interesu nacionalne sigurnosti ili javne sigurnosti, radi spre\u010davanja nereda ili kriminala, za\u0161tite zdravlja ili morala, ili radi za\u0161tite prava i sloboda drugih.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPritom je va\u017eno naglasiti da, prema praksi Europskog suda za ljudska prava, ta ograni\u010denja moraju biti striktno tuma\u010dena, a potreba za ograni\u010denjima slobode izra\u017eavanja mora biti uvjerljivo utvr\u0111ena i obrazlo\u017eena. Me\u0111utim, mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u re\u0107i da u zemljama \u010dlanicama Vije\u0107a Europe postoji konsenzus da ograni\u010denje prava na slobodu izra\u017eavanja treba biti ograni\u010deno kada je u pitanju govor mr\u017enje\u201d, dodaje Dragi\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>U kontekstu negiranja genocida, zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i ratnih zlo\u010dina, zna\u010dajno je izdvojiti, kako ka\u017ee, Okvirnu odluku o suzbijanju odre\u0111enih oblika i na\u010dina izra\u017eavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima, koja predstavlja pravnu ste\u010devinu Evropske unije i va\u017ena je za pristupanje BiH Uniji.<\/p>\n\n\n\n<p>Sutkinja Mileti\u0107 napominje kako nijedno ljudsko pravo nije apsolutno pravo.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cOno je ograni\u010deno zakonom i ljudskim pravom drugih ljudi. Ne mogu ja da ka\u017eem \u2018ja imam pravo\u2019. \u010cak ni ono pravo na \u017eivot nije apsolutno. Imate ubistvo iz nu\u017ene odbrane. Dakle, zakon vam daje pravo da se odbranite\u201d, poja\u0161njava.<\/p>\n\n\n\n<p>Evropski sud za ljudska prava je u vi\u0161e svojih odluka naglasio da je u nekim demokratskim dru\u0161tvima potrebno sankcionirati ili \u010dak sprije\u010diti oblike izra\u017eavanja kojima se \u0161iri, podsti\u010de, promovira ili opravdava mr\u017enja zasnovana na netoleranciji, uklju\u010duju\u0107i i vjersku netoleranciju, pod uslovom da su kazne koje se mogu izre\u0107i proporcionalne legitimnom cilju koji se \u017eeli posti\u0107i, napominje Mileti\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>U prikazu se izdvaja primjer filozofa i pisca Rogera Garaudyja, koji je u svojoj knjizi opisivao holokaust kao mit, nazivaju\u0107i ga \u201cmistifikacijama za politi\u010dke ciljeve\u201d i osporavaju\u0107i broj jevrejskih \u017ertava i uzrok njihove smrti. Kada je osu\u0111en pred francuskim sudom, \u017ealio se Evropskom sudu za ljudska prava da mu je povrije\u0111eno pravo na slobodu izra\u017eavanja. Ali Evropski sud je istakao da se Garaudy pridr\u017eavao revizionisti\u010dkih teorija i da je sistematski negirao zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti koje su nacisti po\u010dinili nad jevrejskom zajednicom.<\/p>\n\n\n\n<p>Zaklju\u010dak Suda je, prema Lu\u010dkinom prikazu, bio da poricanje jasno utvr\u0111enih historijskih \u010dinjenica, kao \u0161to je holokaust, ne predstavlja historijsko istra\u017eivanje srodno potrazi za istinom, nego negiranje zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti, i ima za cilj rehabilitaciju nacisti\u010dkog re\u017eima i optu\u017eivanje samih \u017ertava za falsifikovanje historije. Njegovo poricanje Sud je smatrao jednim od najozbiljnijih oblika rasne klevete Jevreja i izazivanja mr\u017enje prema njima.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Nedostatak prakse ne smije biti opravdanje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\" id=\"attachment_1001744\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/detektor.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/Lejla-Gacanica.02-1280x720.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1001744\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Lejla Ga\u010danica. Foto: BIRN BiH<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Ga\u010danica smatra da nedostatak prakse nikako ne smije biti opravdanje da se procesuiraju po\u010dinjena krivi\u010dna djela, a upitno je za\u0161to i \u201cformiranje\u201d i rad na predmetima traju ovoliko dugo.<\/p>\n\n\n\n<p>Iz Tu\u017eila\u0161tva BiH ka\u017eu da je primjetno da su se, nakon uvo\u0111enja izmjena zakona i po\u010detka rada Tu\u017eila\u0161tva BiH na ovim predmetima, govor mr\u017enje i negiranje zlo\u010dina u medijima, kao i internet prostoru, zna\u010dajno smanjili.<\/p>\n\n\n\n<p>Oni su od 2021. godine evidentirali 71 predmet koji se odnosi na novo krivi\u010dno djelo. Naj\u010de\u0161\u0107e su prijave, kako ka\u017eu, podnosili gra\u0111ani, nevladine organizacije i udru\u017eenja, ali da gotovo nijednu prijavu nisu dobili od policijskih agencija.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cNa ovom mjestu ne \u017eelimo da se stekne utisak kako se na prijavi ne mo\u017ee raditi samo zato \u0161to je podnesena od strane gra\u0111ana ili drugih organizacija, podvla\u010dimo samo \u010dinjenicu da policijske i bezbjednosne agencije imaju vi\u0161e profesionalnog znanja o navedenoj tematici\u201d, navode u svom odgovoru.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Detektor<\/em>&nbsp;je komentar tra\u017eio od glavnog tu\u017eioca Kajgani\u0107a, ali iz Tu\u017eila\u0161tva su pojasnili da se on ne\u0107e ogla\u0161avati u medijima zbog ranijih izjava o negiranju zlo\u010dina \u201cdok se Kancelarija disciplinskog tu\u017eioca ne izjasni u vezi posljednjeg intervjua datog za RTRS, nakon kojeg se u javnosti pojavila informacija da su pojedini odgovori tu\u017eioca bili predmet provjere navedene kancelarije\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Sutkinja Mileti\u0107 smatra da je nedostatak u neznanju, ali i da tu\u017eioci \u201cne\u0107e da urade posao iz njima poznatih razloga\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPosao se radi, prvo, stru\u010dno; drugo, profesionalno, bez obzira koliko je drago vama ne\u0161to ili vam nije drago\u201d, ka\u017ee Mileti\u0107 i dodaje da profesionalna hrabrost podrazumijeva rad bez obzira kakva \u0107e reakcija biti u javnosti i da li \u0107e neko zamjeriti na takvom radu.<\/p>\n\n\n\n<p>Lu\u010dka je u prikazu izdvojio i slu\u010daj Uda Pastorsa, nekada\u0161njeg politi\u010dara u Njema\u010dkoj i predsjednika Nacionalne demokratske stranke, koji je osu\u0111en jer je tokom govora u lokalnom parlamentu rekao da se \u201ctakozvani Holokaust koristi u politi\u010dke i komercijalne svrhe\u201d i da su od kraja Drugog svjetskog rata Nijemci bili izlo\u017eeni \u201cbara\u017eu kritika i propagandisti\u010dkih la\u017ei\u201d i \u201cprojekcijama iz Auschwitza\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Osu\u0111en je jer je u svoj govor unio poricanje holokausta, a Evropski sud je odbio njegovu protu\u017ebu uz zaklju\u010dak da je unaprijed planirao svoj govor i da je poku\u0161ao zamagliti negiranje da bi prenio svoju poruku. Pastors je pokazao prezir prema \u017ertvama, zaklju\u010dio je Sud i posebno istakao da je, kao izabrani predstavnik, zloupotrijebio svoje pravo.<\/p>\n\n\n\n<p>Za Begovi\u0107 je neshvatljiva konstatacija da se krivi\u010dno djelo u BiH ne procesuira jer nosioci pravosudnih funkcija nemaju iskustva s tom vrstom krivi\u010dnih djela, te isti\u010de da nema mnogo nejasnog u ovom \u010dlanu zakona \u201cza profesionalce koji znaju da svako krivi\u010dno djelo ima elemente koje je neophodno dokazati i u tom pravcu prikupiti za to dokaze\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cIsticana i prihva\u0107ena terminologija da je zakonska odredba pre\u0161iroko postavljena i da je zbog toga neprovodiva, nema upori\u0161ta. Zakonska odredba je apsolutno primjenjiva i zabranjene radnje dokazive, samo treba htjeti hrabro krenuti u njegovu primjenu\u201d, ka\u017ee Begovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Analiza je rezultat saradnje forumZFD-a i TRIAL Internationala sa BIRN-om BiH.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Lamija Grebo, detektor.ba Zabrinuti za posljedice koje \u0107e nepodizanje optu\u017enica za negiranje ratnih zlo\u010dina i veli\u010danje zlo\u010dinaca ostaviti na dru\u0161tvo, organizacije civilnog dru\u0161tva u Bosni i Hercegovini \u017eele pru\u017eiti svoj doprinos kroz prikaz prakse ka\u017enjavanja u drugim zemljama. Ali ho\u0107e li tu\u017eioci poslu\u0161ati? Dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo ima niz obja\u0161njenja za\u0161to od jula 2021. godine, kada je zakonski izri\u010dito zabranjeno negiranje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":8286,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_editorskit_title_hidden":false,"_editorskit_reading_time":0,"_editorskit_is_block_options_detached":false,"_editorskit_block_options_position":"{}","footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-8285","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v27.4 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>Kako evropska praksa mo\u017ee pomo\u0107i doma\u0107im tu\u017eiocima da procesuiraju negiranje ratnih zlo\u010dina - DWP-BALKAN<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Kako evropska praksa mo\u017ee pomo\u0107i doma\u0107im tu\u017eiocima da procesuiraju negiranje ratnih zlo\u010dina - DWP-BALKAN\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Pi\u0161e: Lamija Grebo, detektor.ba Zabrinuti za posljedice koje \u0107e nepodizanje optu\u017enica za negiranje ratnih zlo\u010dina i veli\u010danje zlo\u010dinaca ostaviti na dru\u0161tvo, organizacije civilnog dru\u0161tva u Bosni i Hercegovini \u017eele pru\u017eiti svoj doprinos kroz prikaz prakse ka\u017enjavanja u drugim zemljama. Ali ho\u0107e li tu\u017eioci poslu\u0161ati? Dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo ima niz obja\u0161njenja za\u0161to od jula 2021. godine, kada je zakonski izri\u010dito zabranjeno negiranje [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"DWP-BALKAN\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2023-08-11T13:38:07+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-08-11T13:38:12+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2023\/08\/12680446212061088313.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1000\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"522\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Sunita Bosnjakovic\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Sunita Bosnjakovic\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"17 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Sunita Bosnjakovic\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/f08a443f3e961375d7d1058ca3157c3d\"},\"headline\":\"Kako evropska praksa mo\u017ee pomo\u0107i doma\u0107im tu\u017eiocima da procesuiraju negiranje ratnih zlo\u010dina\",\"datePublished\":\"2023-08-11T13:38:07+00:00\",\"dateModified\":\"2023-08-11T13:38:12+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\\\/\"},\"wordCount\":3446,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/08\\\/12680446212061088313.jpg\",\"articleSection\":[\"NOVOSTI\"],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\\\/\",\"name\":\"Kako evropska praksa mo\u017ee pomo\u0107i doma\u0107im tu\u017eiocima da procesuiraju negiranje ratnih zlo\u010dina - DWP-BALKAN\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/08\\\/12680446212061088313.jpg\",\"datePublished\":\"2023-08-11T13:38:07+00:00\",\"dateModified\":\"2023-08-11T13:38:12+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/f08a443f3e961375d7d1058ca3157c3d\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/08\\\/12680446212061088313.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/08\\\/12680446212061088313.jpg\",\"width\":1000,\"height\":522},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/bs\\\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Kako evropska praksa mo\u017ee pomo\u0107i doma\u0107im tu\u017eiocima da procesuiraju negiranje ratnih zlo\u010dina\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/\",\"name\":\"DWP-BALKAN\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/f08a443f3e961375d7d1058ca3157c3d\",\"name\":\"Sunita Bosnjakovic\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/1423df5d0150a6d48f510bcea07b951d5bba8ed59b012cf95d0d67d320b791f9?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/1423df5d0150a6d48f510bcea07b951d5bba8ed59b012cf95d0d67d320b791f9?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/1423df5d0150a6d48f510bcea07b951d5bba8ed59b012cf95d0d67d320b791f9?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Sunita Bosnjakovic\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/dwp-balkan.org\\\/staging\\\/author\\\/bosnjakovic\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Kako evropska praksa mo\u017ee pomo\u0107i doma\u0107im tu\u017eiocima da procesuiraju negiranje ratnih zlo\u010dina - DWP-BALKAN","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Kako evropska praksa mo\u017ee pomo\u0107i doma\u0107im tu\u017eiocima da procesuiraju negiranje ratnih zlo\u010dina - DWP-BALKAN","og_description":"Pi\u0161e: Lamija Grebo, detektor.ba Zabrinuti za posljedice koje \u0107e nepodizanje optu\u017enica za negiranje ratnih zlo\u010dina i veli\u010danje zlo\u010dinaca ostaviti na dru\u0161tvo, organizacije civilnog dru\u0161tva u Bosni i Hercegovini \u017eele pru\u017eiti svoj doprinos kroz prikaz prakse ka\u017enjavanja u drugim zemljama. Ali ho\u0107e li tu\u017eioci poslu\u0161ati? Dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo ima niz obja\u0161njenja za\u0161to od jula 2021. godine, kada je zakonski izri\u010dito zabranjeno negiranje [&hellip;]","og_url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\/","og_site_name":"DWP-BALKAN","article_published_time":"2023-08-11T13:38:07+00:00","article_modified_time":"2023-08-11T13:38:12+00:00","og_image":[{"width":1000,"height":522,"url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2023\/08\/12680446212061088313.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Sunita Bosnjakovic","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Sunita Bosnjakovic","Est. reading time":"17 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\/"},"author":{"name":"Sunita Bosnjakovic","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/#\/schema\/person\/f08a443f3e961375d7d1058ca3157c3d"},"headline":"Kako evropska praksa mo\u017ee pomo\u0107i doma\u0107im tu\u017eiocima da procesuiraju negiranje ratnih zlo\u010dina","datePublished":"2023-08-11T13:38:07+00:00","dateModified":"2023-08-11T13:38:12+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\/"},"wordCount":3446,"image":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2023\/08\/12680446212061088313.jpg","articleSection":["NOVOSTI"],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\/","url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\/","name":"Kako evropska praksa mo\u017ee pomo\u0107i doma\u0107im tu\u017eiocima da procesuiraju negiranje ratnih zlo\u010dina - DWP-BALKAN","isPartOf":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2023\/08\/12680446212061088313.jpg","datePublished":"2023-08-11T13:38:07+00:00","dateModified":"2023-08-11T13:38:12+00:00","author":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/#\/schema\/person\/f08a443f3e961375d7d1058ca3157c3d"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\/#primaryimage","url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2023\/08\/12680446212061088313.jpg","contentUrl":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-content\/uploads\/2023\/08\/12680446212061088313.jpg","width":1000,"height":522},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/bs\/kako-evropska-praksa-moze-pomoci-domacim-tuziocima-da-procesuiraju-negiranje-ratnih-zlocina\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Kako evropska praksa mo\u017ee pomo\u0107i doma\u0107im tu\u017eiocima da procesuiraju negiranje ratnih zlo\u010dina"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/#website","url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/","name":"DWP-BALKAN","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/#\/schema\/person\/f08a443f3e961375d7d1058ca3157c3d","name":"Sunita Bosnjakovic","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/1423df5d0150a6d48f510bcea07b951d5bba8ed59b012cf95d0d67d320b791f9?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/1423df5d0150a6d48f510bcea07b951d5bba8ed59b012cf95d0d67d320b791f9?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/1423df5d0150a6d48f510bcea07b951d5bba8ed59b012cf95d0d67d320b791f9?s=96&d=mm&r=g","caption":"Sunita Bosnjakovic"},"url":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/author\/bosnjakovic\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8285","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8285"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8285\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8289,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8285\/revisions\/8289"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8286"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8285"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8285"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dwp-balkan.org\/staging\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8285"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}