foto:Nathan Dumlao on Unsplash

Izvor: Mediacentar

Osamnaestogodišnja Hana Ćuković, kao i većina njenih vršnjaka/inja, ima nalog na društvenoj mreži TikTok. Skrolajući sadržaje, odnosno videozapise kao primarni format ove platforme, često nailazi na štetne sadržaje, a među njima je i negiranje genocida i drugih ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca. Takav sadržaj, kaže za Mediacentar Sarajevo, ranije je bio dosta prisutniji.

“Takav sadržaj uglavnom ignorišem jer smatram da ga kreiraju djeca rođena nakon završetka rata zaintrigirana ratom. Svakako smatram da je veličanje ratnih zločinaca i njihovih djela sramota, a prije svega je to nepoštovanje prema onima koji su doživjeli gubitke 90-ih. Takav sadržaj treba da bude uklonjen, baš kao i svaki govor mržnje”, kaže Hana.

Emir Ševa, profesor historije u Drugoj gimnaziji u Sarajevu, kaže da upravo društvene mreže imaju veliki uticaj na formiranje znanja novih generacija o proteklom ratu.

“Moje dosadašnje iskustvo u radu sa mladima je pokazalo da veliki uticaj na formiranje njihovih stavova i mišljenja, pogotovo kada su u pitanju ovakve teme, imaju razni forumi, Facebook stranice i druge mreže koje se temelje na teorijama zavjere. Ne samo kada je u pitanju genocid u Sreberenici, već i drugi historijski događaji koji su jasno naučno dokazani, ali ipak, dovode se u pitanje raznim teorijama zavjere, jer to je popularno, pogotovo kod mlađe populacije”, kaže Ševa.

Jedan od razloga možemo tražiti i u činjenici da su nastavni planovi i programi u Bosni i Hercegovini neusklađeni, pa se o istim događajima u BiH uči iz različitih udžbenika, s različitim činjenicama ili se neki događaji u potpunosti ignorišu.

“Takođe, slažem se da se u udžbenicima ova tematika ne obrađuje dovoljno temeljito da bi mladi ljudi shvatili prave uzroke takvih zločina. Ako se ne shvate pravi uzroci, ne može doći ni do istinskog procesa pomirenja”, dodaje Ševa.

Najveći problem, smatra on, je to što su ratni zločini politički instrumentalizirani sa svih strana.

“To je nešto čega i mladi ljudi moraju biti svjesni i zbog toga je važno da, prije svega, u nastavi historije razvijaju kritičko razmišljanje. A to će postići ako budu naučili da se koriste različitim izvorima, te da pravilno evaluiraju te izvore, da sami ocijene koji su izvori vjerodostojni a koji ne, za to postoje jasne metode i parametri. Na taj način biće manje pod uticajem raznih teorija zavjere, a sami će naučiti kako doći do provjerenih i verifikovanih historijskih činjenica”, objašnjava ovaj profesor.

Negiranje genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti te veličanje ratnih zločinaca zabranjeno je i tretira se kao krivično djelo u Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine (BiH), a nakon dopuna koje je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

No, praksa negiranja ratnih zločina, genocida i veličanja ratnih zločinaca je nastavljena, nije podignuta nijedna optužnica, a takav sadržaj je prisutan i na TikToku – društvenoj mreži koju najviše koriste djeca i mladi.

Tako je platforma za zabavu postala i platforma za negiranje sudski utvrđenih činjenica. Na njoj su stotine video zapisa na kojima se veličaju ratni zločinci i negira genocid. Više od 100 korisnika TikToka koristi username Ratko Mladić, a više stotina video zapisa veliča Ratka Mladića, osuđenog ratnog zločinca na doživotni zatvor. TikTok je moguće pretraživati i po zvukovima, a pjesmu “Generalne, generale, junaci se sa tobom kale narodu svom ostao si drag, branio si samo naš kućni prag” kao pozadinu za svoje video zapise iskoristilo je 85 korisnika ove društvene mreže. Video zapisi sa hashtagovima koji sadrže imena ratnih zločinaca imaju milionske preglede.

Ekspanzija TikToka

Pojavom pandemije COVID-19, uvođenjem karantina, policijskog časa i online nastave naglo je porasla popularnost kineske društvene mreže TikTok i postala treća aplikacija u svijetu po broju preuzimanja. Dvije godine kasnije, u prvom kvartalu 2022. godine, TikTok je postala aplikacija sa najviše preuzimanja na svijetu. Prošle godine, ali samo na jedan dan, TikTok je bio najpopularnija društvena mreža na svijetu. Od društvene mreže za zabavu o kojoj se nije previše govorilo u medijima, sve dok TikTok izazovi nisu doveli do niza samopovređivanja i samoubistava, za kratak vremenski period ova mreža postala je platforma koju su za promociju počeli koristiti političari/ke, psiholozi, umjetnici, a u posljednje vrijeme i mediji. Neki od njih suočeni su sa komentarima u kojima se negiraju genocid, ratni zločini, i veličaju ratni zločinci.

Urednica digitalnih medija Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa (RSE) Ajla Obradović za Mediacentar Sarajevo kaže kako je redakcija RSE počela objavljivati sadržaje na TikTok prije nekoliko mjeseci. To nije njihova najznačajnija platforma, kaže Obradović, ali su zbog velikog broja mladih počeli proizvoditi sadržaj (uglavnom on-platform reporting), ali koji može da ide i na Instagram.

“Pew centar je prije neki dan objavio istraživanje u kojem navode da TikTok postaje izvor vijesti. Piše da trećina korisnika aplikacije upravo tu pronalazi vijesti. Što je i dalje manje od Facebooka, ali se TikTok pojavio kao aplikacija na kojoj se ljudi snimaju kako plešu, pa je ovaj porast korisnika koji se informišu na TikToku utoliko značajniji. Teme koje pokrivamo na TikToku su teme kojima se bavimo i na stranici RSE, samo u potpuno drugačijoj formi. Postoji voditelj, opušteniji je format, montaža je dinamičnija. Za sada smo vidjeli da publika reaguje dobro, pogotovo ako se radi o nekom debunkingu ili provjeravanju izjava zvaničnika. Tako da urednički teme su iste koje možete vidjeti i na stranici, samo prilagođene mlađoj publici i samoj platformi”, govori Obradović o značaju ove mreže za medij u kojem radi i sadržaju koji objavljuju.  

Primjećuje da je na TikToku prisutan sadržaj kojim se veličaju ratni zločinci i negira genocid i drugi ratni zločini, ali ne može reći u kolikoj mjeri jer je, kako objašnjava, TikTok algoritam te redakcjie “istreniran drugačije”. No, činjenica je, kako dodaje, da postoje hashtagovi kojima se negira i omalovažava genocid u Srebrenici i ukazuje na trend stalne pojave novih sličnih hashtagova.

“U nekim od tih hashtaga nema nijednog videa, budući da se i hashtag može prijaviti, pa je moguće da je to bio slučaj, ali u nekim varijacijama na temu tog hashtaga imate neke videe. Kada ukucate u search Srebrenica među prvim rezultatima je onaj koji negira da je u Srebrenici bio genocid. Još veći problem je negiranja genocida u komentarima, koji je sveprisutan i koji ne vidim da se kontroliše. Niti ga kontroliše platforma, niti vlasnici profila na kojima se takvi komentari pišu. Veličanje osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, barem na našem feedu, je poprilično prisutno. Ako ukucate Ratko Mladić u searchu u odjeljku hashtags ćeizbaciti da su te oznake imale oko 17 miliona pregleda, od toga oznaka da je ‘Ratko Mladić heroj’ preko sto hiljada. Najviše, 15 miliona ima samo njegovo ime i prezime. U sadržajima pod njegovim imenom možete naći i videe u kojima se prikazuju inserti ulaska Mladića i Vojske Republike Srpske u Srebrenicu uz tekst ‘Oslobađanje srpske Srebrenice’ i slično. I ako tražite te teme, doći ćete i do videa o četnicima Draže Mihajlovića na primjer”, pojašnjava Obradović.

Novinar N1 BiH Vladimir Čokalović napominje da je kreiranje medijskog sadržaja za TikTok na svjetskom nivou i dalje u eksperimentalnoj fazi. Zbog toga mnogi mediji u BiH na TikTok objavljuju zabavan sadržaj, poput videozapisa koji su preuzeti sa stranica za zabavni sadržaj. Ipak, redakcija N1 na svom TikTok nalogu objavljuje ozbiljan, informativni i edukativni sadržaj.

“I najveći svjetski mediji i dalje traže načine da prave sadržaj koji je profesionalan, novinarski, a opet gledljiv i zanimljiv mladima na TikToku. I mi smo na istoj stranici, tražimo pravi način i na neki način ispipavamo puls ove društvene mreže i te specifične publike. Posebno je osjetljivo zbog toga što su većinski korisnici TikToka mladi ljudi, tinejdžeri i sadržaj koji im plasiramo treba biti edukativan, zanimljiv, informativan, a ne destruktivan i huškački ― kakvog je karaktera značajan dio TikTok sadržaja u našoj zemlji”, kaže Čolaković.

Dodaje da sadržaj na TikToku veoma dobro, bolje od bilo koje druge društvene mreže, reflektuje specifično stanje našeg društva.

“Društva u kojem su osuđeni kriminalci idoli i uzori, u kojem iste te ljude gledaju 24 sata dnevno u reality programima. Društva u kojem se svi pravimo da ne vidimo ni svoje ni probleme onog do sebe, a jedva dočekamo priliku da se nakačimo na neki talas napada, prijetnji, hajki, javnih osuda za one koji su tog dana ‘na repertoaru’ dežurnih huškača na društvenim mrežama. I onda se nakon toga kao čudimo kad dođe do ozbiljnih problema kada stradaju mladi ljudi. Isto to društvo kojem je huškanje omiljeni hobi se čudi zašto je žrtva huškanja žrtva. TikTok samo preslikava sve to, kroz sadržaj koji objavljuju korisnici. Građani i građanke BiH. A zašto su destruktivni videi najgledaniji? Jer ih gledaju ti isti građani i građanke Bosne i Hercegovine”, kaže Čolaković.

Nalog na TikToku ima i Omladinski resursni centar Tuzla. Kažu da im je to značajna platforma putem koje dopiru do mladih.

“TikTok je platforma koja nam se najbolje pokazala za komunikaciju sa mladima. Sadržaj koji kreiramo pokriva društveno političke teme koje se tiču svih građana BiH, ali je svakako prvobitno namijenjen našoj ciljnog grupi, a to su mladi. Cilj nam je da probudimo kritičnu masu i ukažemo na sve probleme sa kojima se svakodnevno suočavamo kao stanovnici BiH. Svoju platformu također koristimo i za promociju turizma u BiH, granu koja je apsolutno zapostavljena. Kao inicijativa mladih CAT Bosna i Hercegovina smatramo da mladima moramo pristupiti kroz platforme na kojima oni provode najviše svog slobodnog vremena, danas sa sigurnošću možemo reći da je to definitivno TikTok. Ne bježimo od trendova, već se trudimo da ih i sami pratimo i predstavimo našoj publici na društveno odgovoran način, što nam se do sada pokazalo kao veoma uspješno”, kaže za Mediacentar Mirela Biković iz ORC Tuzla.

No, svjesna je da kao i sve društvene mreže, ni TikTok nije ostao imun na negativne društvene pojave, s obzirom na to da je u pitanju relativno nova društvena mreža.

“Ljudi se osjećaju mnogo slobodnije da izraze svoje mišljenje, pa kakvo god ono bilo. Za ovakve pojave kao što je negiranje genocida, veličanje ratnih zločinaca, govor mržnje svakako ne bih okrivila TikTok, već ljude koji kreiraju takav sadržaj. Nažalost, takve vrste sadržaja će uvijek naći svoju publiku, odnosno istomišljenike, na nama je da ne dajemo podršku i publicitet takvom sadržaju, već da ga osudimo”, dodaje Biković.

Freelance novinar Mirnes Bakija je kroz projekat Digital Right istraživao i pisao o govoru mržnje na TikToku, s posebnim aspektom na govor mržnje usmjeren prema LGBT+ zajednici. Tokom istraživanja razgovarao je i sa TikTokerima iz regije koji su prijavljivali prijetnje smrću, ali je odgovor policije bio da se izbrišu sa aplikacije ili da blokiraju takve korisnike.

“Moja zapažanja što se tiče TikToka su da je najviše govora mržnje na TikToku u odnosu na sve druge društvene mreže. Takođe, rjeđe se brišu komentari koje prijaviš na TikToku u odnosu na komentare koje prijaviš na Twitteru ili Facebooku”, kaže Bakija.

Smatra da je digitalni svijet izuzetno opasan i da treba što više edukovati ljude kako da se ponašaju u online prostoru.

“S obzirom na to da TikTok uglavnom koriste mlađe generacije možda bi bilo najbolje početi u osnovnim školama edukaciju djece kako da koriste društvene mreže, objasniti im da neke stvari jednostavno ne smiju. Takođe, potrebno je objasniti mlađim generacijama da ako nešto anonimno napišu to ne znači da su zaštićeni jer se mogu pronaći”, savjetuje Bakija.

Aktivista i menadžer društvenih mreža Lazar Smilić iz Beograda kaže da su javni prostori puni grafita, a mediji tekstova koji veličaju ratne zločince i negiraju genocide. Sve se to, kaže, prenosi i na društvene mreže, a posebno TikTok.

“Negiranje genocida je redovna tema građana Srbije, a o veličanju Radovana Karadžića i Ratka Mladića je suvišno govoriti. Takođe, ratni zločinci dobijaju prostor u medijima pa svojim gostovanjima izazivaju neugodnosti pojedincima i grupama (najčešće marginalizovanim). Sve to ohrabruje korisnike društvenih mreža i kreira materijal koji se reprodukuje na TikToku”, kaže on.

Prijavljivanje sadržaja na TikToku

Iako TikTok od svog osnivanja važi za najneuređeniju mrežu, sadržaje je moguće prijaviti. No, prvi problem je što ta opcija, posebno za nove korisnike, ove društvene mreže nije dovoljno vidljiva.

“Ono što je karakteristično za TikTok je da nema intuitivan način prijave sadržaja, jer morate držati ekran jednim prstom da bi se pojavio padajući meni na kojem možete da prijavite govor mržnje i slično. Čini mi se da TikToku takav sadržaj ide u korist jer se reach podiže sa većim brojem komentara pa taman bili i komentari govora mržnje ili drugih štetnih sadržaja”, govori Mirnes Bakija.

Ipak, iako prijavljivanje sadržaja na prvu ruku nije jasno istaknuto, zapravo je jednostavno. Dovoljno je da zadržite ruku na ekranu mobitela dok gledate sporni sadržaj, nakon čega će biti ponuđena opcija – report. Detalje o prijavi štetnog sadržaja možete pronaći ovdje, a Ajla Obradović objašnjava da se na TikToku može prijaviti sve: sadržaj, autor, muzika, komentar.

“Možete ih prijaviti po svim osnovama i onima o kojima pričamo. Govor mržnje (govor koji dehumanizuje ili prijeti određenoj grupi ljudi na osnovu vjerske, etničke, nacionalne pripadnosti…), postoji i kategorija štetne dezinformacije, sadržaj koji promoviše nasilje, možete prijaviti organizacije/grupe koje šire mržnju… Mi smo nedavno prijavili dva videa, ali još čekamo povratnu informaciju. Tempo skidanja sadržaja je nažalost sporiji nego njegovo postavljanje na platformu. Minimalno se čeka nekoliko dana na odgovor. Bilo je slučajeva, kao iz izvještaja od prošle godine Instituta za strateški dijalog iz Londona, u kojem su ustanovili da je veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida prisutno i gdje navode da su prijavili neke videe koje je TikTok kasnije skinuo”, kaže Obradović.

Dejan Lučka, direktor Banjačkog centra za ljudska prava, navodi da je negiranje genocida i ostalih ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca na TikToku prisutno, no da je manje u odnosu na druge društvene mreže poput Facebooka. Razlog je što prije svega sam format TikToka nije toliko usmjeren na identične stvari na koje je usmjeren Facebook: kod TikToka ljudi vole dosta vedrije teme, a sama mreža funkcioniše na specifičnom algoritmu koji je dosta različit od algoritama drugih društvenih mreža.

Pojašnjava da kao i svaka društvena mreža TikTok nudi mogućnost prijavljivanja sadržaja koji generiše mržnju ili poziva na nju, a koji je suprotan njihovim Smjernicama.

„U Smjernicama su tako naročito bitne stavke kojima se definiše da su nedozvoljena ponašanja na TikToku ona koja šire govor mržnje ili mrzilačke ideologije, u šta spada i sadržaj koji negira dobro dokumentovane i nasilne događaje iz prošlosti. S tim u vezi TikTok može da ukloni sadržaj, kao što su video i audio snimci, streamovi, slike, komentari, veze ili npr. neki tekst, ukoliko isti krše te TikTok Smjernice. Takođe, TikTok može da privremeno ili trajno zabrani naloge ili korisnike koji su uključeni u ozbiljne ili ponovljene prekršaje na ovoj platformi“, objašnjava Lučka.

Najvažniji mehanizmi koje možete iskoristiti jeste prijaviti, prijaviti, prijaviti, savjetuje urednica digitalnih medija Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa Ajla Obradović. No, osim medija i kreatora sadržaja, i korisnici imaju mnoštvo opcija. Prva je čišćenje vlastitog feeda (For You page) korištenjem opcije – nisam zainteresovan za ovaj video.

“I to je važan korak, budući da TikTok automatski otvara aplikaciju na For You page i trudi se da vas tu zadrži što duže da zaboravite kliknuti na Following page (gdje vidite samo profile koje ste zapratili). Ali, za širu zajednicu, važno je prijaviti profile ili sadržaj koji širi dezinformacije, govor mržnje, lažne vijesti. Kao i kod većine drugih platformi, ako više osoba prijavi, veće su šanse da će aplikacija brže reagovati. Tako da prijavite i vi i kolege”, savjetuje Obradović.

Redakcija N1 sadržaj na TikToku moderira istim principom koji vrijedi za njihov web portal i profile na drugim društvenim mrežama.

“Huškanje, prijetnje i govor mržnje ne dopuštamo i takve komentare uklanjamo”, kaže novinar ovog medija Vladimir Čolaković.

Dodatno pojašnjava da mehanizmi kojim bi se smanjili takvi štetni sadržaji ne postoje ili su fiktivni i funkcionalni.

“Radi se o društvenoj mreži koja je nastala u Kini i koja je u kineskom vlasništvu. Zakoni i pravila u Kini nisu tako demokratski i funkcionalni kao na Zapadu, pa tako ne postoji jasan interes same društvene mreže da se bori sa problematičnim sadržajem. Ne želi, jer im takav sadržaj donosi najviše pregleda, komentara, dijeljenja. A s druge strane, Kina nije članica EU (logično) pa ne podliježe modernim EU legislativama koje se tiču sadržaja u online okruženju”, zapaža Čolaković.

Kineska video aplikacija TikTok, u vlasništvu kineske kompanije ByteDance, pridružila se 2020. godine dobrovoljnom kodeksu ponašanja Evropske unije za borbu protiv govora mržnje na internetu.

Evropska komisija je u maju 2016. postavila kodeks ponašanja u kojem tehnološke kompanije rade s organizacijama civilnog društva i javnim vlastima na uklanjanju govora mržnje na internetu. Kodeksu EU o dezinformacijama u oktobru 2018. godine pridružili su se Facebook, Google, Twitter i Mozilla, a Microsoft u maju 2019, dok je TikTok to učinio godinu kasnije.

U Omladinskom resursnom centru Tuzla kažu da mehanizam koji korisnici i kreatori mogu koristiti da smanje količinu negativnog sadržaja na TikToku jeste prijavljivanje takvog sadržaja.

“Proces prijavljivanja jednog videozapisa je veoma jednostavan i oduzeće vam nepunu minutu vremena, a ukidanje takve vrste sadržaja može spriječiti širenje mržnje među stavnovnicima BiH. Ono što bih definitivno preporučila jeste da prestanemo davati pažnju takvog sadržaju, kada vam na ‘For you‘ stranicu izađe video koji na bilo koji način veliča ili opravdava ratne zločine jeste da odmah (nakon prijave) izađemo iz videozapisa kako bi TikTokovom algoritmu poslali jasno poruku da nas takav sadržaj ne zanima. Nekada zaboravimo da je zapravo ta moć u našim rukama”, savjetuje Mirela Biković.

Ova organizacija uspješno se bori sa takvim sadržajem, pa s ponosom kažu da u komentarima na njihove videe ne možete pronaći poruke veličanja ratnih zločinaca, negiranja genocida…

“Na našoj platformi @mi.bi7 koju koristimo za distribuciju našeg sadržaja u sklopu inicijative CAT BiH koristimo mehanizme koje nudi sama aplikacija TikTok, a to je filtriranje komentara, tako da na našem sadržaju neće vidjeti komentare koji opravdavaju ratne zločince, govor mržnje i slične negativne društvene pojave. Ne želimo da budemo mjesto gdje će se širiti mržnja među ljudima, već apsolutno suprotno želimo da pokažemo da je mnogo veći broj ljudi kojima je preko glave življenja u prošlosti, ratnog huškanja, političkog kriminala. Mi kreiramo našu budućnost, a međusobno uvažavanje je ključ za bolju budućnost”, zaključuje Biković.

Osim filtiranja sadržaja koji korisnicima izlazi u skladu sa interesima i zadržavanjem na određenim videima kreatorima sadržaja (medijima, influenserima…) ostaje nekoliko opcija.

Ove opcije odnose se samo na komentare, jer i dalje postoje stotine videa koji negiraju genocid i veličaju ratne zločine. Protiv takvog sadržaja najefektnija mjera je prijavljivanje: korisnika, videa, hashtagova, zvukova…

Da li neko ko na TikToku veliča ratne zločince i negira genocid i druge ratne zločine za to može i odgovorati?

„Može, ali je potrebno da se ispune svi zahtjevi iz Krivičnog zakona BiH, pa npr. pored samog čina odobravanja, poricanja, grubog umanjivanja i opravdavanja zločina, neophodno je da su te radnje usmjerene protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, da su učinjene u javnosti i da potiču nasilje ili mržnju, dok se npr. za veličanje lica osuđenog pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin ne traže takvi uslovi i tu se odgovara za sam čin veličanja. E sada naravno tu dolazi do toga da li tužioci žele, mogu i imaju resursa da gone takva lica, koliko takvih lica ima, ima li resursa za takvo nešto, gdje je načelo oportuniteta u tome, da li su nadležni za postupanje u određenim slučajevima, gdje je na klackalici takvo izražavanje između slobode izražavanja i nedopuštenog izražavanja itd“, objašnjava Dejan Lučka. 

Mreža ima svoja pravila o zabranjenom sadržaju, među koje spada nasilni ekstremizam i nasilni grafički sadržaj. Ipak, imamo na hiljade objava koje su u suprotnostima sa Krivičnim zakonom BiH. Razlog za to je, smatra Lučka, što društvene mreže žive od pregleda i od što većeg broja korisnika.

„Zato se, iako javno osuđuju govor mržnje, veličanje osuđenika za zločine ili promociju zločina, u stvarnosti ih uglavnom ne uklanjaju sve kroz mehanizovane procese, nego kroz sistem od-slučaja-do-slučaja. Dakle, kada dovoljno ljudi prijavi određeni profil ili video, a dokaže se da je on neprimjeren, on onda i bude uklonjen. Međutim, tu treba imati u vidu i to da je sloboda izražavanja u različitim državama drugačije definisana i ograničena, te je samim tim i TikToku teško da unificira svoje postupanje na globalnom nivou. Tako je npr. u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) ona veoma široka i tamo su negacija zločina ili promocija određenih autoritatitvnih ideologija pojave koje se često dešavaju, uzimaju se kao dopuštena sloboda izražavanja i zaštićene su Prvim amandmanom američkog Ustava, dok su druge zemlje, kao što je Njemačka sa pitanjima Holokausta, mnogo strože po tim pitanjima“, kaže Lučka.  

Najefikasnija opcija za uklanjanje i smanjenje ovog štetnog sadržaja su komentari na odobrenju koji se neće prikazivati dok autor videa ne odobri komentar, ali ova opcija zahtijeva i više vremena i resursa. Druga opcija je kreiranje filtera, uz jednostavno korištenje zabranjenih ključnih riječi što nosi rizik da se neke riječi mogu pisati nepravilno, metaforički, skraćeno i slično. Treći način za suzbijanje ovih štetnih praksi ponašanja na TikToku je ukidanje opcija komentarisanja, što može doprinijeti smanjenju vidljivosti pa se rijetki odlučuju na ovu opciju.

Analiza je rezultat saradnje forumZFD u BiH i TRIAL International sa Mediacentrom