Izvor: http://www.balkaninsight.com/

Foto: BIRN

Džana Brkanić BIRN Sarajevo 

Petorici osuđenih za ratne zločine odobrena je novčana kazna umjesto zatvorske, saznaje BIRN, što kritičari smatraju podsmijevanjem pravdi.

Prema istraživanju Balkanske istraživačke mreže, petorici osuđenika kojima je izrečena kazna zatvora od godinu dana ili manje, kantonalni sud ili Osnovni sud u Brčkom odobrio je zamjenu zatvorske kazne novčanom.

Određeni su im pojedinačni iznosi od oko 18.400 eura, s obzirom da u prosjeku jedan dan u zatvoru državu košta 51 euro.

Amir Ćoralić jedan je od osuđenika koji su platili 18.400 eura kako bi izbjegli zatvor. Nakon priznanja krivice, on je pred Kantonalnim sudom u Bihaću prošle godine osuđen na 11 mjeseci zatvora za silovanje maloljetnice 1993. na području Cazina.

Ali nismo mogli dobiti informaciju da li je oštećenoj isplatio 25.000 eura na ime nematerijalne štete, kako je to naložio sud.

U Kantonalnom sudu u Zenici su potvrdili da je osuđeni Atif Krkalić također uplatio 18.400 eura u zamjenu za odsluženje kazne.

Krkalić je proglašen krivim za fizičko maltretiranje tri civila srpske nacionalnosti prilikom ispitivanja o posjedovanju oružja u junu i julu 1992. godine u ugostiteljskom objektu u Jelahu (općina Tešanj).

U Krkalićevom zahtjevu za zamjenu zatvorske kazne navodi se da je on porodičan čovjek, da se pokajao i korektno držao tokom postupka, a da počinjeno djelo nije proizvelo štetne posljedice.

Zeničko tužilaštvo nije se protivilo ovom zahtjevu, a Kantonalni sud u Zenici je u odluci istakao da se novčanom kaznom postiže svrha kažnjavanja, da se radi o starijoj osobi koja nije ranije osuđivana, da je od djela prošlo puno vremena, te da nisu nastupile trajne i neotklonjive štetne posljedice po oštećena lica.

Osnovni sud Brčko Distrikta također je donio dva rješenja o zamjeni kazni kada su u pitanju predmeti ratnih zločina.

Branko Pudić, koji je osuđen na godinu zbog zlostavljanja u logoru Luka u Brčkom, već je uplatio dosuđeni iznos.

Odluka u drugom predmetu je u fazi žalbe. Odbrana Nijaza Hodžića, osuđenog na godinu dana zatvora za zločine nad ratnim zarobljenicima počinjene na području Brčkog, žalila se na visinu novčane kazne.

“Mi smo se žalili jer domaćinstvo ne ostvaruje gotovo nikakva primanja, mislim da je samo jedna osoba zaposlena na minimalnu plaću”, kaže Hodžićeva advokatica Lejla Čović.

Hodžić je u međuvremenu poslat na odsluženje kazne, na što se Odbrana također žalila. Njemu bi se novčana kazna trebala smanjiti za onoliko dana koliko je proveo u zatvoru.

‘Ratni zločin nije brza vožnja’

Iako je zamjena niskih zatvorskih kazni novčanim omogućena zakonom, neke sudije i tužioci smatraju da se u slučajevima ratnog zločina na taj način ne ispunjava svrha kažnjavanja.

Bojan Stević, predsjednik Okružnog suda u Trebinju, ističe da ratni zločini nose specifičnu težinu.

“Po meni je degutantno da za ratni zločin neko plati. To je karikatura. Ratni zločin je sam po sebi težak bez obzira koja je kazna izrečena, jer ona može biti niska zbog hiljadu i jedne olakšavajuće okolnosti, ipak je to ratni zločin, a ne brza vožnja”, kaže Stević.

Senaid Ibrahimefendić, predsjednik Okružnog suda u Istočnom Sarajevu, smatra da koristi za budžet izricanjem novčane kazne ili za zatvorski sistem oslobađanjem prostora u zatvorima nisu dovoljne.

“Mogućnost zamjene izrečene kazne zatvora do jedne godine ima učinka na ostvarenja prihoda budžeta, a pitanje je da li ima uticaja na svrhu kažnjavanja. Međutim, tako se oslobađaju zatvorski kapaciteti”, navodi Ibrahimefendić.

S druge strane, iz institucija za zaštitu ljudskih prava navode da osuđeni za ratne zločine moraju imati ista prava kao i svi ostali i da im je to garantovano međunarodnim konvencijama.

Sudska praksa i zakoni u ovoj oblasti nisu isti u Federaciji BiH (FBiH) i Republici Srpskoj (RS), što je, prema stručnjacima, također osnov kršenja ljudskih prava.

Zakonom u FBiH je predviđeno da se kazna zatvora od godinu ili manja može zamijeniti novčanom, a u RS-u je ta granica šest mjeseci. U RS-u nije bilo slučajeva isplate kazni za ratne zločine, saznaje BIRN.

“Mogu da kažem kao građanin da bi krivični zakoni i prakse u sudovima u oba entiteta trebali biti jednaki“, kaže Duško Ninković, predsjednik Okružnog suda u Doboju.

“Jedan izvršilac s jedne strane entitetske linije dobija pravo na otkup zatvorske kazne i od godinu dana, a pređe u RS – i ne može ako je preko šest mjeseci. To izaziva nezadovoljstvo i nejednakost kod ljudi u jednoj te istoj državi”, dodaje Ninković.

Rada Kafedžić iz Odjela za prava zatvorenika pri Instituciji ombudsmana BiH ističe da nije fer da se kazne ponekad drugačije izračunavaju u zavisnosti od toga da li je osuđenik zaposlen ili ne.

“Mogućnost zamjene zatvora novčanom kaznom mora biti u istom iznosu za sve osuđenike. Praksa pokazuje da je to za sada neusaglašeno“, objašnjava Kafedžić.

Redžo Delić, šef Odjela za ratne zločine i privredni kriminal u Kantonalnom tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona, smatra da vlasti trebaju preispitati ovu praksu, jer se plaćanjem u zamjenu za kaznu zatvora ne može postići svrha kažnjavanja.

“Moj lični stav je da zamjena kazne zatvora za ratni zločin (novcem) nije adekvatna. Međutim, mi smo tu dovedeni pred svršen čin od strane zakonodavca, gdje je trebalo reći da se za određeno djelo ne može izvršiti zamjena novčanom kaznom”, ističe Delić.