BLOG-BHS

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum.

Prošlost kao alat za političko produbljivanje podjela

Piše: Miljan Kovač Svjedoci smo da vodeće političke strukture u Bosni i Hercegovini koriste (zloupotrebljavaju) teme iz prošlosti, uključujući i ratne zločine i genocid za međusobno optuživanje i podizanje tenzija u javnosti, koja se nije dovoljno suočila s prošlosti. Ciljeve takvog ponašanja lako je naslutiti – skretanje fokusa s nekih drugih tema i zbijanje etničkih redova u glasačkoj mašineriji oko […]

Saznaj više

Snajperski pucnji bez kazne: Ubice sarajevske djece još uvijek na slobodi

Tokom opsade Sarajeva ubijeno 1.601 dijete. Najmanje 53 djece u Sarajevu ubijeno je snajperom, a više od 14 hiljada ih je ranjeno. Djeca su najčešće ubijana na igralištima. Do danas bh. pravosuđe nije procesuiralo niti jednog snajperistu iako su njihova imena uglavnom poznata. Piše: Selma Boračić-Mršo Teror nad građanima Sarajeva trajao je 1.425 dana. Napadi na civile s položaja Vojske […]

Saznaj više

Nema spokoja za žrtve zločina srpskih vojnih snaga

U dnevnicima RTRS-a, javnog servisa bh. entiteta Republika Srpska emitovanim 20. i 21. februara gledatelji su iscrpno informisani o odlasku ljekarskog tima Univerzitetsko-kliničkog centra Banjaluka na čelu s direktorom Vladom Đajićem u Hag, kako bi utvrdili „zdravstveno stanje i metode liječenja u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala generala Ratka Mladića“. Ko je Ratko Mladić, zašto se nalazi iza rešetaka, novinar RTRS-a […]

Saznaj više

NAPAD  SA  MARGINE

10 godina Inicijative Mir sa ženskim licem Uvod Na koji način istraživanje organizacije žena može osvijetliti samu kvalitetu emancipatorskih procesa u jednom društvu[1], bilo je pitanje koje je u svojim radovima postavljala Lydia Sklevicky, zagrebačka sociološkinja i feministkinja iz druge polovine 20. vijeka istražujući uspon i pad Antifašističkog fronta žena u tadašnjoj Jugoslaviji. Ja sam prihvatila obavezu da napišem osvrt […]

Saznaj više