DUG

Prošlo je trideset godina… Nikada se prošlost nije tako direktno sudarila sa sadašnjošću kao ove godine. Za dvadesetu godišnjicu početka agresije na Bosnu i Hercegovinu, dolazili smo u Sarajevo, mi, pedesetak stranih novinara i fotografa koji smo, uz Saralije, podelili te mračne sate istorije Bosne i svedočanstva rata, opsada i masovnih zločina, koji su se ponovo vratili […]

23 godine od vazdušnih napada NATO snaga – Početak kraja

Kada govorimo o tragičnoj prošlosti Kosova, ovaj narativ se često završava kampanjom vazdušnih napada NATO-a, intervencijom koju vidimo kao kraj perioda nasilja na Kosovu. Na 23. godišnjicu 78-dnevnih vazdušnih napada NATO snaga, prisećamo se kratke istorije raspada bivše Jugoslavije i položaja Kosova, kao njegove socijalističke autonomne pokrajine. Era međuetničkih sukoba u bivšoj Jugoslaviji počela je kao posledica[…]

Kolektivitet kao mamac za etnonacionalističke retorike

Kada se spomene kolektivitet ili kolektivni identitet, najčešće se pomisli na nešto pozitivno, što ujedinjuje i čini da smo svi skupa na jednom prostoru. Prema službenom rječniku, kolektivitet je organizirana društvena skupina međusobno povezanih pojedinaca radi zadovoljenja pojedinačnih ili skupnih potreba. Međutim, u BiH kolektivni identitet predstavlja skupinu kojoj je cilj razlikovanje od drugih skupina. U bh.[…]

Iste boje zastava, ista patnja naroda

Razrušene zgrade, prestrašeni ljudi koji traže put do granice sa susjednom državom ili pak pronalaze alternative osnovnih životnih potreba u svojem opkoljenom gradu – zvuči kao opis četverogodišnjeg ratnog stanja u Bosni i Hercegovini. Ipak, ova slika se trenutno nalazi u Ukrajini, zemlji koja se već danima bori s agresijom Rusije, čije se trajanje ne zna i[…]

Mali, veliki, ljudi. dokumentacioni repozitorijum o albansko-srpskom suživotu na Kosovu, 19-21. v.

Više od dve decenije nakon sukoba na Kosovu, srpsko-albanski i kosovsko-srpski odnosi i dalje se prikazuju u zlobnim metaforama poput „evropskog aparthejda“, „sistema etničke segregacije“, „zamrznutog sukoba“ ili „beskrajnog rata carinama“. Bez obzira na određena unapređenja u domenu bilateralnih odnosa, zaštiti manjinskih prava, političkog i proaktivnog društvenog učešća manjina na institucionalnom nivou na Kosovu i Srbiji, u[…]

Plavo nebo iznad Kakmuža i Kijeva

Dok je zubato sunce padalo preko crnog mermera i majke pokrivenih glava brisale spomenike svojih sinova, hiljadu i pol kilometra od mog sela ginula su druga djeca. Ona nedužna, okupirana preko noći i prisiljena da se brane i ona koju je neko izmanipulisao, prevario i poslao u pohod na tuđu državu. Ovo je prva godina da sam[…]

Kultura sjećanja: Odavanje počasti

Godinama kao mantru ponavljamo da država Bosna i Hercegovina nije ništa preduzela da smiri tenzije koje su dovele do sukoba devedesetih, da institucionalno pokrene proces suočavanja sa prošlošću, te da je zadnjih godina situacija teža nego neposredno nakon tragičnog sukoba u regionu, kako je sukob definisan u Dejtonskom mirovnom sporazumu.[1] Svjesni smo toga da ne postoji politička[…]

26.2.2022: trideset godina od početka brisanja građana u Sloveniji

Danas je državni dan krivice, tridesetogodišnjica početka izvođenja tajnog državnog projekta lišavanja građanskih prava građana neslovenskog porekla i njihovog izgona iz Slovenije. Nemci su posle drugog svetskog rata započeli osvešćivanje o krivici i preuzimanje odgovornosti otprilike desetak godina docnije, da bi u petnaest – dvadeset godina posle rata to bila kolektivno prihvaćena stvar, a oni koji to[…]

Šta je nama nezavisnost Kosova?

Foto: Privatna arhiva Proglašenje nezavisnosti Kosova moglo je da znači početak drugačijeg odnosa Srbije prema povredama ljudskih prava u bliskoj prošlosti. Mogao je to da bude početak sprovođenja neke nove politike koja će pokazati jasan otklon prema ratnim zločinima, kao i prema onima koji su ih sprovodili, organizovali i naredili. Iako je razumljivo jedino to da je[…]

Slaganje sjećanja

U aprilu ove godine biće tačno 30 godina od početka rata u BiH. Ponekad imam osjećaj da se taj rat nikad nije završio, da još uvijek traje, ali da se danas ne ratuje puškama već teškim riječima, prijetnjama i manipulacijama, govorom mržnje i prebacivanjem krivice. Iako smo u ratnom periodu preživljavali grozne stvari, a ni danas poslije[…]

Nana Devla, fašista i dva pikola

Devla Gušević, djevojački Kapo, rođena je u selu Zemegresi. Ovo podrinjsko selo na potezu  između Goražda i Rogatice je u vrijeme Devlinog rođenja bilo dio preostalih krhotina Austro-ugarske monarhije. Iako je u porodici uvijek bilo neslaganja oko godine njenog rođenja, kao najstariji praunuk vjerujem da je to bila 1917. Tako kažu i neki dokumenti – istina proizvoljno[…]