Kada se dogode ratovi u svetu, poput ovog u Ukrajini, podsete nas, stanovnike Balkanskog poluostrva, na našu istoriju i nesreće koje svaka generacija mora da trpi vekovima. Postoje spomenici širom regiona, ali i ruševine, koji nas svakodnevno podsećaju na sukobe koji su se ovde dogodili. Skoro da nema porodice u širem smislu reči koja nije imala bar […]
Ruska invazija na Ukrajinu, koja je počela u februaru 2022. godine, promenila je političku klimu u Evropi i najavila novu eru globalnih odnosa, koja tek treba da poprimi oblik u postkonfliktnom procesu i koja će biti zasnovana na kompleksnosti koja proističe iz nastajućih realnosti multipolarnog sveta. Globalne sile će očigledno biti primorane da sednu za mirovni sto[…]
Mensura Lula Mikijelj, umetnička saradnica na filmu, sekretarica režije i aktivistkinja, radila je na nekim od najvažnijih jugoslovenskih filmova, poput Ko to tamo peva, Maratonci trče počasni krug, Davitelj protiv davitelja, Tito i ja. Aktivistkinja postaje 1991. kad se pismom obraća Udruženju filmskih radnika i povlači iz posla uz reči da ne može da više radi u[…]
Rođena u Beogradu, u kom i živi. Izlagala je na samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu, i predavala na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Od 1980. do 1999. živela u Dubrovniku. Priredila je osam knjiga iz zaostavštine svog supruga Milana Milišića, stradalog u granatiranju Dubrovnika 1991. Bila je aktivna u antiratnim i mitrovnim pokretima devedesetih[…]
Duboko vjerujući da novinarstvo kao snaga odgovornog, profesionalnog i etičnog javnog govora ima bogat potencijal za kreiranje demokratskog i otvorenog društva, u ovom ću članku iznijeti nekoliko osobnih promišljanja o tome zašto novinarstvo držim i kao mirovnu misiju, naročito u postkonfliktnom društvu kao što je bosanskohercegovačko, u kojem se – pod utjecajem nacionalističkih politika – mimoilaze najmanje[…]
Historija Bosne i Hercegovine pripremila je mnogo riječi za mlade koji u njoj žive. Te riječi, nažalost, još uvijek nisu našle zajedničke korice. Obojeni multietničkim, multikulturalnim, multijezičkim, multinacionalnim suživotom, danas ne uspijevamo finalizirati proces izgradnje mira, ili bar uspostavljanja trajnog dijaloga. Dijaloga bez kojeg mir ne može doći. Prošlost je suočila bosanskohercegovačke narode sa ekstremnim situacijama u[…]
Prošlo je trideset godina… Nikada se prošlost nije tako direktno sudarila sa sadašnjošću kao ove godine. Za dvadesetu godišnjicu početka agresije na Bosnu i Hercegovinu, dolazili smo u Sarajevo, mi, pedesetak stranih novinara i fotografa koji smo, uz Saralije, podelili te mračne sate istorije Bosne i svedočanstva rata, opsada i masovnih zločina, koji su se ponovo vratili[…]
Kada se spomene kolektivitet ili kolektivni identitet, najčešće se pomisli na nešto pozitivno, što ujedinjuje i čini da smo svi skupa na jednom prostoru. Prema službenom rječniku, kolektivitet je organizirana društvena skupina međusobno povezanih pojedinaca radi zadovoljenja pojedinačnih ili skupnih potreba. Međutim, u BiH kolektivni identitet predstavlja skupinu kojoj je cilj razlikovanje od drugih skupina. U bh.[…]
Razrušene zgrade, prestrašeni ljudi koji traže put do granice sa susjednom državom ili pak pronalaze alternative osnovnih životnih potreba u svojem opkoljenom gradu – zvuči kao opis četverogodišnjeg ratnog stanja u Bosni i Hercegovini. Ipak, ova slika se trenutno nalazi u Ukrajini, zemlji koja se već danima bori s agresijom Rusije, čije se trajanje ne zna i[…]
Više od dve decenije nakon sukoba na Kosovu, srpsko-albanski i kosovsko-srpski odnosi i dalje se prikazuju u zlobnim metaforama poput „evropskog aparthejda“, „sistema etničke segregacije“, „zamrznutog sukoba“ ili „beskrajnog rata carinama“. Bez obzira na određena unapređenja u domenu bilateralnih odnosa, zaštiti manjinskih prava, političkog i proaktivnog društvenog učešća manjina na institucionalnom nivou na Kosovu i Srbiji, u[…]
Dok je zubato sunce padalo preko crnog mermera i majke pokrivenih glava brisale spomenike svojih sinova, hiljadu i pol kilometra od mog sela ginula su druga djeca. Ona nedužna, okupirana preko noći i prisiljena da se brane i ona koju je neko izmanipulisao, prevario i poslao u pohod na tuđu državu. Ovo je prva godina da sam[…]
Godinama kao mantru ponavljamo da država Bosna i Hercegovina nije ništa preduzela da smiri tenzije koje su dovele do sukoba devedesetih, da institucionalno pokrene proces suočavanja sa prošlošću, te da je zadnjih godina situacija teža nego neposredno nakon tragičnog sukoba u regionu, kako je sukob definisan u Dejtonskom mirovnom sporazumu.[1] Svjesni smo toga da ne postoji politička[…]