Fotografije: Privatna arhiva (Saša Obradović) Privatna arhiva (Nemanja Čordić Čorda) Maj 1988. godine, trg ispred robne kuće „Boska“. Trg koji se zove po Edvardu Kardelju, jednom od najznačajnijih i najpoznatijih političara iz doba socijalizma, bliskom saradniku Josipa Broza Tita. Prema procjenama tadašnjih medija okupilo se oko 40.000 Banjalučana. Željno i sa nestrpljenjem očekuje se dolazak fudbalera […]
Već je jedan rat bio završen (Slovenija, juni 1991) a drugi trajao u Hrvatskoj, već smo gledali rušenje Dubrovnika, Vukovara i povorke izbjeglica kada su u Sarajevu isprobavane barikade u gradu i kada su zbog toga buknuli građanski protesti 5. aprila 1992. Iako je sve govorilo da je Bosna i Hercegovina na redu, malo njih je čitalo[…]
Kako god budu riješeni današnji sukobi, ljudi će na ovim područjima nastaviti živjeti zajedno. Svima nam je potreban mir, svi moramo raditi na razvoju demokracije i postizanju ekonomskog, socijalnog i ekološkog blagostanja. Interesi su nam isti, rat i nasilje svima donose štetu. Iz Povelje Antiratne kampanje Ove godine obilježava se trideseta godišnjica osnivanja Antiratne kampanje Hrvatske, mreže[…]
Postdiplomska škola društvenih nauka, Poljska akademija nauka Kako bi bolje razumeo događaje u Makedoniji neposredno pre i tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji, čitaocu će koristiti kratak pregled osamdesetih godina u Makedoniji i, pomalo aistorijski, naredne decenije, devedesetih. Počevši od potonje, i kritične tačke 1991. godine, uobičajeno je shvatanje da je Republika Makedonija – danas Severna Makedonija, nekadašnja[…]
Kad bismo samo bacili pogled na raspoložive podatke vezane za antiratni pokret tokom raspada Jugoslavije između 1991. i 1999. godine, bili bismo skoro primorani da zaključimo da su ga uglavnom inicirale i sprovodile žene. U prilog ovoj tvrdnji treba naglasiti imena žena koje su zaslužile da budu spomenute ne samo kao antiratne aktivistkinje već i zbog toga[…]
Albanci su nekoliko godina bili izloženi kontinuiranoj okupaciji i kršenju prava na rad, na slobodu govora, okupljanja, muziku, kretanje. Međutim, stvari su postale gore tokom represivnih politika Miloševićevog režima. Situacija je posebno pogoršana 1998. godine. Srpska policija i oružane snage počele su kampanju ubijanja civila, silovanja žena, paljenja sela i drugih zločina na Kosovu. U ovim okolnostima[…]
Foto: Ardit Hoxha and Majlinda Hoxha Feministički aktivizam ima dugu istoriju brisanja i marginalizacije. Istorijska amnezija vezana za ženske pokrete čini da svaki pokušaj otkrivanja njihovog porekla i iskustava postane akt intervencije sam po sebi. Uspostaviti temelje ženskih pokreta, međutim, zahteva bavljenje kompleksnostima i istorijskim kontekstom u kom su ovi pokreti nastali. Akademski i umetnički poduhvati u[…]