Okvir tranzicione pravde EU suočava se sa negiranjem prošlosti u bivšoj Jugoslaviji

Intervju uradila Serbeze Haxhiaj Izveštaj Evropske komisije o napretku za Kosovo 2021. sugeriše da država treba da razvije „krovnu strategiju“ za tranzicionu pravdu, uključujući sveobuhvatni pristup prošlosti. Izvršna vlast Evropske unije (EU) takođe je podsetila vlasti u Beogradu da treba da pokažu „istinsku posvećenost” istraživanju i donošenju presuda u slučajevima ratnih zločina. Aidan Hehir, vanredni profesor međunarodnih […]

Politike proširenja Evropske unije i tranziciona pravda na Kosovu

Anton Vukpalaj Asistent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Prištini Politika proširenja Evropske unije prema Zapadnom Balkanu veoma je rano uključila pomirenje među bivšim neprijateljima kao uslov zemljama kandidatima za ulazak u Uniju. Na Zagrebačkom samitu 2000. godine pomirenje je naglašeno zajedno sa konsolidacijom demokratije i regionalnom kooperacijom. Na Solunskom samitu 2003. godine, na kojem je potvrđena[…]

Prespanski sporazum – tri godine kasnije

Više od tri godine prošlo je od potpisivanja Prespanskog sporazuma, kojim je završena dvadesetpetogodišnja rasprava između Grčke i Severne Makedonije koja je decenijama remetila bilateralne odnose između ova dva suseda. Makedonija je zvanično postala Republika Severna Makedonija, a Grčka je povukla svoju blokadu članstva Makedonije u NATO, ratifikovala protokol i, zahvaljujući tome, Makedonija je već dve godine[…]

O bugarskom prisvajanju makedonskog etničkog identiteta i jezika

Dr. Ognen Vangelov Asistent UACS, Skoplje, Severna Makedonija Ovaj članak je kratak pregled bugarskog prisvajanja makedonskog etnolingvističkog identiteta (odnosno porekla makedonskog naroda i jezika). Sukob oko etnolingvističkog identiteta makedonskog naroda koji živi u širem makedonskom regionu (u današnjoj Severnoj Makedoniji i delovima Bugarske i Grčke) doveden je u prvi plan – u Evropskoj uniji i generalno u[…]

Još jedan tekst o EU i tranzicionoj pravdi na Zapadnom Balkanu

Uvod u ovu posebnu temu otvorio je pitanje, između ostalog, koliko su sveobuhvatni i holistični bili pristupi suočavanju sa prošlošću koji su sastavni deo procesa pristupanja Evropskoj uniji. Da bismo odgovorili na ovo pitanje, važno je da odemo korak dalje od uobičajenih izjava o – blago rečeno – „mešovitim“ rezultatima politike uslovljavanja EU u regionu, regionalnom i[…]

Važnost tranzicijske pravde za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji

Članstvo u Evropskoj uniji (EU), odnosno proces integracija u EU za Bosnu i Hercegovinu (BiH), glavni je stimulans za reforme, koje uključuju i politike za suočavanje s naslijeđem iz prošlosti. Tu pretežno govorimo o tranzicijskoj pravdi, što predstavlja cijeli niz procesa koji pomažu društvu da prevaziđe tragična dešavanja iz prošlosti na način da se osiguraju i zaštite[…]

Prošlost kao sadašnjost, mladi kao budućnost

Stereotipi i predrasude bez sumnje i dalje oblikuju naša ponašanja i odluke koje donosimo. Narativi „onih tamo“ i kultura separatističkih obrazaca djelovanja nisu u interesu mladih, države, kao niti ijednog aktera koji ulaže godinama u evropski put Bosne i Hercegovine i regiona. Sve to predstavlja ogromnu prepreku ka zdravom dijalogu, procesu pomirenja, suočavanju s prošlošću i vladavini[…]