Suočavanje s prošlošću je nešto čemu treba da teže svi pripadnici političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, pa i mi, građani, koji nekako konstantno mislimo da je to nebitna tema. Imao sam mnogo slučajeva tokom svog bavljenja novinarskom karijerom da ukažem na te stvari, ali bez mnogo efekta. Koliko god sam pisao, ukazivao na ove probleme, da u društvu u […]

Stvarnost građana u Bosni i Hercegovini obilježena je skoro svakodnevnim političkim govorom mržnje koji produbljuje etničke podjele u društvu, te usporava razvojne demokratske procese na integrativnim principima suradnje i transetničke solidarnosti. Iako zemlja ima zakonom predviđene mjere kažnjavanja za raspirivanje vjerske, nacionalne i rasne mržnje, razdora i netrpeljivosti, ova anticivilizacijska retorička praksa etno-nacionalističkih političara, pronašla je svoje plodno tlo za […]

Godišnjica je početka ratnih sukoba u BiH. Okrugla godišnjica. Tačno 30 godina. Kada je rat počeo, ja sam imao punih 8 godina i koji mjesec. Išao sam u Osnovnu školu „Hasan Brkić“ u sarajevskom naselju Hrasnica. Hrasnica je bila specifično naselje, jer je nastalo u sklopu jednog tadašnjeg ogromnog industrijskog giganta – „Fabrike motora Sarajevo“, koji je bio brat blizanac […]

Zemlje bivše Jugoslavije se ni trideset godina nakon ratnih sukoba nisu u potpunosti oporavile i zalečile rane. Sukobi su odavno završeni, ali dijalog između zemalja i dalje je u pojedinim područjima napet, a mnoga važna ratna pitanja još nisu do kraja rešena. Veće razumevanje, tolerancija i prihvatanje različitosti trebalo bi da budu imperativ svim uključenima u to pitanje – generacijama […]

Omarska. Naziv je mjestašca koje da nije bilo Jugoslavenskih ratova danas vjerovatno ne bi značilo ništa. Bilo bi to naselje na području Bosanske Krajine, koje biste tek zapazili kad biste tim putem prolazili od Banje Luke prema Prijedoru. No, sukobi nastali raspadom bivše države pretvorili su ga u jedno od najpoznatijih sela u Bosni i Hercegovini. Tokom 1992. godine, Omarska […]

Generacije učenika koje danas pohađaju osnovne i srednje škole u Srbiji nikada nisu čule za toponime kao što su: Prijedor, Trnopolje, Omarska i Keraterm. O osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću su se edukovale preko naprednjačkih zidnih novina, odnosno murala i grafita koji su preplavili gotovo sve gradove u Srbiji, mobilišući patriotske snage da se uključe u odbranu tekovina jednog rata […]

Trideset je u hladu, zbrajamo, a isto toliko dana dijeli nas do početka nove školske godine. Dotad vrijeme uglavnom kratimo dosađujući se na ulici. Kolektivnu šutnju i buljenje u japanke, koje se od vrućine lijepe za gradski asfalt, ovaj put prekida najmlađi među nama. “Stiglo nešto novo s fronta. Svidjet će vam se”, kaže. Bespogovorno ga pratimo u stopu. I […]

Kulturu sjećanja možemo odrediti kao skup mehanizama i procesa kojima društvo prenosi, oblikuje i održava događaje iz prošlosti, te na taj način stvara podlogu na osnovu koje se tumači sadašnjost i kreira budućnost. Po riječima Joha Gillisa: „Radnici, etničke manjine, mladi i žene dobijali su pristup nacionalnim sjećanjima još sporije no što ih se primalo u nacionalne predstavničke i obrazovne […]

Republika Bosna i Hercegovina. Legitimacija raseljenog lica. Jedinstvena šifra raseljenog lica: 10367012889. Prezime i ime: Kanlić Edo. Taj sam. Iz mirnodopske perspektive čini se neumjesnim i preblagim nazivati ‘raseljenim licima’ one koji su protjerani iz svojih domova. Nedavno pronađeni dokument me smjestio baš u tu kategoriju. Dobro, nisam baš lično protjeran. Mama me ponijela bježeći iz porodične kuće sa stomakom […]

Potrebna nam je radikalna rekonstrukcija sjećanja. To znači da ćemo kroz taj proces institucionalno prizvati u sadašnjost zaboravljene heroine naše historije, te afirmacijom njihove vidljivosti kroz ulice naših gradova, i prateću memorijalizaciju, otvoriti vrata novim heroinama da ponosno artikuliraju svoje potencijale. Jer ulice čine historijske ličnosti živima; one ih upisuju u kulturu sjećanja i naše kolektivno pamćenje; one su pluća […]

Teško je procijeniti koliko je u ovom trenutku mladih žena iz Bosne i Hercegovine koje na najprestižnijim svjetskim univerzitetima završavaju doktorske studije, uspješno brane disertaciju, odlaze na postdoktorate… usavršavajući se u nizu specifičnih naučnih oblasti, zahvaljujući čemu će njihovo djelovanje imati mnogo širi smisao od zadovoljenja forme i potencijalnog bržeg zaposlenja u tromom javnom sektoru njihove domovine. Znam ih nekoliko […]