Uvod Gandi je jednom rekao: „Ne postoji put ka miru – mir je put.“ Ova misao snažno odjekuje u radu norveškog sociologa Johana Galtunga, utemeljivača mirovnih studija, koji je istakao da se mir ne dešava spontano, već da se mora pažljivo i dugoročno graditi. Prema Galtungu, tzv. pozitivni mir nije puko odsustvo rata, već pretpostavlja socijalnu pravdu, negovanje dijaloga i […]

Ana i Vasilj Lavriv, privedeni su oktobra 1993. godine. Po etničkoj pripadnosti Ukrajinci. U bračnoj zajednici nastanjeni u Sarajevu. Likvidirali su ih pripadnici Desete brdske brigade Armije RBiH. Novembra iste godine ekshumirani su iz jame Kazani. Kao NN sahranjeni su na groblju Sveti Josip. Pet godina docnije, reekshumirani su i prevezeni u Istočno Sarajevo. Identifikovani su maja 2004. godine. Ona […]

Zelena tranzicija Evropske unije je otvorila novo poglavlje u odnosu između Evrope i njenih periferija, kako unutar, tako i izvan granica Evropske unije, a nedavno i u kontekstu Zelenog plana Evropske unije koji predviđa neto nulte emisije do 2050. godine.[1] Iako je Bosna i Hercegovina formalno usvojila klimatske propise i strategije Evropske unije, ograničeni institucijski kapaciteti i finansijska ograničenja su […]

Svako sjećanje na ratni zločin nosi svoju težinu, ali težina patnje Grabovice daje dodatni aspekt gorčine zbog konteksta u kojem se desio ovaj zločin. Ovo selo nije bilo poprište borbi, žrtve nisu nastradale u unakrsnoj vatri, već su ubijane u svojim kućama, dvorištima od onih koji su ih trebali zaštititi. Ratni zločin u Grabovici ostaje zapisan kao jedan od najsramnijih […]

Srebrenica, Prijedor, Ahmići, Višegrad… Kada se govori o ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini, obično se spominju ovi toponimi. S razlogom. Zločini u drugim mjestima gurnuti su pod tepih. Jedno od takvih mjesta je Čelinac, idilični gradić nadomak Banjaluke. Piše: Milkica Milojević A u Čelincu i okolnim selima od 1992. do 1995. godine civili su ubijani, sela paljena, kuće rušene. […]

U selu Biljani na današnji dan ubijeno je 258 civila čija su tijela pronađena u dvjema masovnim grobnicama. Masakr u Biljanima vodi se kao jedan od najvećih masovnih zločina tokom rata u Bosni i Hercegovini, a, unatoč tome, za ovaj zločin donesena je samo jedna presuda. Prilikom ulaska srpske vojske i paravojnih formacija u selo Biljani provodi se klasični teror […]

U javnom diskursu Bosne i Hercegovine kraj mjeseca maja označava ponovno otvaranje teme rata u Prijedoru i svega šta ona sa sobom nosi. Obilježavanje Dana bijelih traka je postao događaj koji već tradicionalno izaziva različite reakcije u Bosni i Hercegovini i regionu. O ovoj i drugim temama koje se tiču odnosa bošnjačke politike prema kulturi sjećanja i njenog opstruiranja pričali […]

Dan mladosti, jedan od važnijih praznika u bivšoj Jugoslaviji, 25. maja 1995. past će u zaborav i dobiti drugačiji narativ. Masakr na tuzlanskoj Kapiji događaj je koji će biti zaslužan za promjenu kolektivnog sjećanja koji se veže za ovaj dan. Nošenje štafete u Titovu čast polako je ostalo samo maglovito sjećanje, a bratstvo i jedinstvo vjerovatno je na ovaj dan […]

Kao i drugi gradovi u Bosni i Hercegovini koji su u proljeće 1992. godine došli pod kontrolu Vojske Republike Srpske, i Doboj je imao isti ratni scenarij sa sličnom uvertirom u zločine koji će uslijediti. Maj 1992. godine u Doboju će ostati upamćen po dolasku vojnih, paravojnih i policijskih jedinica srpske vojske u ovaj grad koje za kratak period uspostavljaju […]

U vremenima kada politička nestabilnost ponovno potresa temelje našega društva, a javni prostor sve više preplavljuju strah i podjele, pitam se što danas znači biti mirovni aktivist/aktivistkinja? Naša prošlost nas neumorno podsjeća da mir nije nešto što se može uzeti zdravo za gotovo. U sadašnjem političkom okruženju mirovni rad nije samo preventivna aktivnost, već i svakodnevna borba za očuvanje sigurnosti, […]

Projektovan po uzoru na koncentracione logore u nacističkoj Njemačkoj, Jasenovac je u toku svog postojanja za veliku većinu svojih žrtava značio smrt ili jednu stanicu prije koncentracionih logora Njemačke i Poljske. Oni koji su uspjeli pobjeći iz strahota Jasenovca već tada su počeli svjedočiti o razmjerama i načinima ubijanja, nad čime su se zgražavali čak i sami nacisti. Nakon raspada […]