Home / Activities

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum.

Suđenja su pri kraju – šta sada?

Foto: Jovana Prusina Kada govorimo o tranzicionoj pravdi, govorimo o krivičnoj pravdi, žrtvama i svedocima, nestalim i interno raseljenim licima i njihovim porodicama, masovnim grobnicama i pravu na istinu, reparacijama, lustracijama… I tako u nedogled. Rat se meša u sve pore društva, posledično isto biva i sa procesima tranzicione pravde. Širi dijalog o tranzicionoj pravdi se na ovim prostorima uglavnom […]

Saznaj više →

Svakodnevno suočavanje s bolnom prošlošću: poteškoće suočavanja s prošlošću u digitalnom dobu

Foto: Besnike Salihu Digitalno doba nas je uvelo u onlajn medije i društvene mreže, što nam je olakšalo pristup brojnim vrstama aktuelnih informacija, doprinelo većoj povezanosti, zbližilo ljude i stvorilo alternativne načine umrežavanja i komunikacije. Iako su ovo pozitivne promene, na nekom nivou digitalno doba je otežalo suočavanje s prošlošću. U posleratnim društvima društvene mreže i onlajn mediji mogu da […]

Saznaj više →

Suočavanje sa prošlošću u digitalnom dobu

„Suočavanje s prošlošću odnosi se na procese prorade nasilne prošlosti, što znači nasilja prema svim žrtvama bez obzira na njihovu etničku, političku i drugu pripadnost. Suočavanje s prošlošću zbiva se u određenom društvu na različitim razinama: osobnog suočavanja, tj. prorade sjećanja i propitivanje vlastite odgovornosti za nasilje; razini suočavanja s prošlošću u zajednici (među prijateljima i poznanicima, sumještanima i sugrađanima, […]

Saznaj više →

Sjećanje na društvenim mrežama

Foto: Vladan Đukanović Društvene mreže često tretiramo kao nešto novo i nepoznato iako su one dio naše svakodnevnice duže od decenije. Već od početka njihovog masovnijeg prodora na Balkanu prostor su za razgovor o suočavanja sa prošlošću, reprodukujući postojeće sadržaje u novoj formi. „15. februar 1924. Italijanska Jevrejka Enrika Mieli rođena je u Rimu. U oktobru 1943. deportovana je u […]

Saznaj više →

„Želela bih da izađem u šumu i iz sve snage vičem „Reshaaate”!“

Reshat, najmlađi sin porodice Qerkini iz Mitrovice, kada se je intenzifikovao teror srpskih vlasti u 1998. po zoni Drenice se uključuje u odbranu zemlje i počinje često da odsustvuje od kuće, ponekada se vraćajući nakratko i većinom kasno u noć samo da bi uzeo novu odeću. Delatnost i lokacija Reshata su ostali nepoznanica za njegovu majku, Fatime, koja se seća […]

Saznaj više →

“Nikada ne zapalimo sveću za oca kao za mrtvog”

Paun Živković je u junu 1999. povukao svoju porodicu iz Uroševca u zonu Štrpca u kojoj se Srbi osećaju sigurnijim jer su homogeniji. Porodica se oprašta od dotadašnjeg života i rada u ovom gradu, ostavljajući za sobom kuću sa svim stvarima. Organizovanjem nove školske godine tog septembra u novoj naseobini, potrebni su dosijei i čitava dokumentacija iz škola koje su […]

Saznaj više →

„Video sam kako igraju golubica i dva goluba“

Nebih Morina je otac petoro dece, tri ćerke i dva sina. U Nebihovom slučaju, za razliku od ostalih, nije nestao nijedan od sinova, već najstarija ćerka, Mevlyda. Udata u Suvoj Reci, majka dvojice sinova, petogodišnjeg Genca i trogodišnjeg Granita, ona, jedna među deset, nestaje sa sve decom, mužem, svekrom i svekrvom, deverom, nakon što im je kuća okružena tenkovima.  Nekoliko […]

Saznaj više →