Moji roditelji su za svaku novu školsku godinu u Beču morali popuniti osnovni formular sa svojim kontakt-podacima. Moja majka je svake godine navodila Foču kao mjesto svog rođenja, a meni je trebalo skoro 19 godina kako bih shvatio šta to znači. Tokom odrastanja u Austriji imao sam malo dodira sa svojim bosanskohercegovačkim naslijeđem ili historijom Balkana. Ova regija se samo […]

Bosanskohercegovački zakon ne poznaje posebnu proceduru za ukop osoba osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine. Posmrtni ostaci predaju se porodici kao i u svakom drugom slučaju. Međutim, upravo nakon tog trenutka otvara se pitanje – šta kada grob prestane biti mjesto privatnog sjećanja i postane prostor političke mobilizacije, revizionizma i veličanja zločina? Piše: Sanela Karaica Od uklanjanja […]

U sudskim postupcima koji se odnose na ratne zločine forenzička psihijatrija se ne bavi objašnjavanjem samih djela niti moralnom prirodom optuženih, već isključivo procjenom njihove uračunljivosti i mentalnog stanja. Ipak, pitanje da li su izvršioci zločina zli po prirodi ili obični ljudi pod uticajem društvenih okolnosti i autoriteta, ostaje ključna tema koja povezuje sudsku praksu i teorijska objašnjenja. Piše: Zinaida […]

Institut za nestale BiH često je finansijski „talac“ složenog političkog sistema, u kojem nedostatak sredstava u budžetu direktno produžava agoniju porodica koje decenijama čekaju na pronalazak posmrtnih ostataka Piše: Zinaida Đelilović Više od 7 500 osoba u Bosni i Hercegovini i dalje se vode kao nestale, a porodice, uprkos godinama koje prolaze, ne odustaju od potrage za istinom i pravdom. […]

U okviru širih političkih i institucijskih diskusija, uključujući savremene sigurnosne debate, tranzicijska pravda se često prvenstveno definira kao pravni ili etički odgovor na zlodjela počinjena u prošlosti, umjesto istovremenog prepoznavanja da je ona strateški alat za dugoročnu sigurnost i sprečavanje budućih konflikata. Ipak, iskustva iz postkonfliktnih društava i društava u tranziciji u sve većoj mjeri pokazuju da tranzicijska pravda također […]

Bosna i Hercegovina ima različite, moglo bi se reći, regionalne identitete – Krajišnici, Hercegovci, Sarajlije… i mi Podrinjci. Svaki od tih identiteta ima svoj dijalekt, naglasak, običaje i druge karakteristike. Žene iz Istočne Bosne odlikuju se čvrstinom stava, emocionalnom snagom i izuzetnom sposobnošću da sagledaju svijet s dubinom i empatijom. Od malih nogu se koncentrišem kada čujem da Majke Srebrenice […]

Nekad davne 1892. godine austrougarske vlasti kreću sa izgradnjom bolnice za koštanozglobna oboljenja u južnom dijelu države, tačnije u Stocu. Razlog za odabir baš ovog grada bila je klima koja pogoduje liječenju pomenutih bolesti, te bolnica biva završena 1897. godine. Ona je imala svoju funkciju i bila je dostupna za liječenje svima tad pod vlašću Austro-Ugarske, kasnije kroz godine Kraljevine […]

Koštana bolnica u Stocu tokom ljeta 1993. dobija drugu namjenu od one koju je prvobitno imala kao zdravstvena ustanova specijalizirana za koštana oboljenja. Tada počinje pisanje jednog od najmračnijih poglavlja ratne historije Bosne i Hercegovine i, kako to obično biva, nedužni su oni koji plaćaju najveću cijenu ludila koje u drugom i drugačijem vidi neprijatelja. Tokom 1992. godine objekt Koštane […]

Preživjeli logoraši, žene žrtve ratnih silovanja, djeca koja su u ratu preživjela traume – svi ratni stradalnici koji nisu bili pripadnici oružanih formacija, a žive, ili su u ratu živjeli u Republici Srpskoj, trebalo bi da budu zaštićeni, bez diskriminacije po etničkoj ili rodnoj osnovi. Tako piše u Zakonu o zaštiti žrtava ratne torture RS. A šta se dešava u […]

Novčana obeštećenja državnih institucija nisu kraj, nego početak procesa suočavanja s prošlošću. One su priznanje, ali ne i zatvaranje rana. Porodice žrtava traže priznanje, istinu i dostojanstvo. I da se zločini nikada nikome ne ponove. Piše: Sanela Karaica Demir Ličina iz Bijelog Polja više od trideset godina čekao je pravdu. Napokon je dočekao i formalno priznanje države Crne Gore da […]

Piše: Edvin Kanka Ćudić Sve neprilike u kojima se nalazi postratno bosansko društvo započinju od nesuočavanja s prošlošću. Duboka podijeljenost zajednice u političkom i administrativnom pogledu pogoduje zvaničnicima da kroz politiku, medije, ali i obrazovanje usložnjavaju proces konfrontiranja s ratnim zločinima. Pritom videći taj proces kao prijetnju etnopolitičkom sistemu raspolaganja moći. Nejednak pristup žrtvama ratnih zločina iz devedesetih očituje se […]

Pojam „tranzicijska pravda“ na prvi pogled može sugerisati specifičan vid pravde koji se razlikuje od klasičnih pravosudnih procesa. U suštini, radi se o širokom skupu aktivnosti koje se sprovode u društvima u tranziciji s ciljem uspostavljanja pravde, vladavine prava i pomirenja. Ova disciplina prvenstveno se bavi potrebom društava da se suoče sa svojom kriminalnom prošlošću kako bi izgradila temelje za […]