Svako sjećanje na ratni zločin nosi svoju težinu, ali težina patnje Grabovice daje dodatni aspekt gorčine zbog konteksta u kojem se desio ovaj zločin. Ovo selo nije bilo poprište borbi, žrtve nisu nastradale u unakrsnoj vatri, već su ubijane u svojim kućama, dvorištima od onih koji su ih trebali zaštititi. Ratni zločin u Grabovici ostaje zapisan kao jedan od najsramnijih […]

Srebrenica, Prijedor, Ahmići, Višegrad… Kada se govori o ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini, obično se spominju ovi toponimi. S razlogom. Zločini u drugim mjestima gurnuti su pod tepih. Jedno od takvih mjesta je Čelinac, idilični gradić nadomak Banjaluke. Piše: Milkica Milojević A u Čelincu i okolnim selima od 1992. do 1995. godine civili su ubijani, sela paljena, kuće rušene. […]

Koštana bolnica u Stocu tokom ljeta 1993. dobija drugu namjenu od one koju je prvobitno imala kao zdravstvena ustanova specijalizirana za koštana oboljenja. Tada počinje pisanje jednog od najmračnijih poglavlja ratne historije Bosne i Hercegovine i, kako to obično biva, nedužni su oni koji plaćaju najveću cijenu ludila koje u drugom i drugačijem vidi neprijatelja. Tokom 1992. godine objekt Koštane […]

Više od trideset godina prošlo je od kada je Slobodan Mrkajić bio zatočen u logorima u Konjicu, Hadžićima, na Igmanu. Danas živi u Rogatici. Predsjednik je Udruženja logoraša Sarajevsko-romanijske regije i Skupštine Saveza logoraša Republike Srpske. Iako iza sebe nosi duboku traumu, njegova poruka nije mržnja nego istina, dostojanstvo i pomirenje.

Ove godine obeležava se 30 godina od vojno-redarstvene operacije Oluja. Ona ne predstavlja samo jedan od ključnih istorijskih događaja kad je reč o ratovima 1990-ih, već jedan od najznačanjih kamena spoticanja za normalizaciju i upostavljanje dobrih odnosa između Srbije i Hrvatske, kamen toliko težak da bi i Sizif pokušao da ga izbegne. Ona je simbolička granica između dve različite istorijske […]

Preživjeli logoraši, žene žrtve ratnih silovanja, djeca koja su u ratu preživjela traume – svi ratni stradalnici koji nisu bili pripadnici oružanih formacija, a žive, ili su u ratu živjeli u Republici Srpskoj, trebalo bi da budu zaštićeni, bez diskriminacije po etničkoj ili rodnoj osnovi. Tako piše u Zakonu o zaštiti žrtava ratne torture RS. A šta se dešava u […]

U selu Biljani na današnji dan ubijeno je 258 civila čija su tijela pronađena u dvjema masovnim grobnicama. Masakr u Biljanima vodi se kao jedan od najvećih masovnih zločina tokom rata u Bosni i Hercegovini, a, unatoč tome, za ovaj zločin donesena je samo jedna presuda. Prilikom ulaska srpske vojske i paravojnih formacija u selo Biljani provodi se klasični teror […]

Prošlo je trideset godina otkako su u julu 1995. nestali sinovi iz avlija, braća iz soba, muževi iz kreveta, komšije iz autobusa, đaci iz učionica. Od kada su ubijani redom, sistematski, bez izuzetka – ne po krivici, već po imenu.

Novčana obeštećenja državnih institucija nisu kraj, nego početak procesa suočavanja s prošlošću. One su priznanje, ali ne i zatvaranje rana. Porodice žrtava traže priznanje, istinu i dostojanstvo. I da se zločini nikada nikome ne ponove. Piše: Sanela Karaica Demir Ličina iz Bijelog Polja više od trideset godina čekao je pravdu. Napokon je dočekao i formalno priznanje države Crne Gore da […]

U javnom diskursu Bosne i Hercegovine kraj mjeseca maja označava ponovno otvaranje teme rata u Prijedoru i svega šta ona sa sobom nosi. Obilježavanje Dana bijelih traka je postao događaj koji već tradicionalno izaziva različite reakcije u Bosni i Hercegovini i regionu. O ovoj i drugim temama koje se tiču odnosa bošnjačke politike prema kulturi sjećanja i njenog opstruiranja pričali […]

Dan mladosti, jedan od važnijih praznika u bivšoj Jugoslaviji, 25. maja 1995. past će u zaborav i dobiti drugačiji narativ. Masakr na tuzlanskoj Kapiji događaj je koji će biti zaslužan za promjenu kolektivnog sjećanja koji se veže za ovaj dan. Nošenje štafete u Titovu čast polako je ostalo samo maglovito sjećanje, a bratstvo i jedinstvo vjerovatno je na ovaj dan […]

Kao i drugi gradovi u Bosni i Hercegovini koji su u proljeće 1992. godine došli pod kontrolu Vojske Republike Srpske, i Doboj je imao isti ratni scenarij sa sličnom uvertirom u zločine koji će uslijediti. Maj 1992. godine u Doboju će ostati upamćen po dolasku vojnih, paravojnih i policijskih jedinica srpske vojske u ovaj grad koje za kratak period uspostavljaju […]