Dan bijelih traka: Komemoracija neizrecivog i zajednica kao lijek

Sve nas je na ovim prostorima zatekla neizreciva nesreća u Srbiji, gdje je u dva dana stradalo, između ostalih, i jedanaestero djece u vračarskoj Osnovnoj školi „Vladimir Ribnikar“ i u beogradskom naselju Mladenovac. Ovom prilikom izražavam saučešće porodicama i suosjećam s bolom svih koji su direktno ili posredno zahvaćeni ovim događajima.  Kada stradaju djeca, sve se propituje […]

Suočavanje sa prošlošću mrtvo slovo na papiru

„Presude Haškog tribunala nisu konačna istina“, poručio je predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik[1], obrazlažući po ko zna koji put svoje javno negiranje genocida u Srebrenici. Vođeni istom tezom, danas identične stavove ne samo o srebreničkom genocidu nego i o drugim ratnim zločinima koje su tokom rata u Bosni i Hercegovini počinili pripadnici Vojske i policije[…]

Nikola Vučić: Društvo opčinjeno lažima mora osjetiti posljedice

Izvor: tacno.net Govoriti istinu ne smije biti tek jedna od prihvatljivih upotreba jezika u javnom prostoru, što je valjda čini ravnopravnom s laži. Društva da bi se oporavila od nacionalističkog bunila trebaju istinoljubivo da se suoče s vlastitom nacionalističkom pragmom koja korijenje pušta duboko u mitsku prošlost. Piše: Nikola Vučić U neprestanom traganju za istinom, ovih dana posebno u sjećanje[…]

AKO NE ZBOG MRTVIH, ONDA ZBOG ŽIVIH

Zamislite kada bi se u regionalnom centru bosanske Posavine, na zidu nekadašnje policije postavio spomenički objekt. Na kojem bi bilo uklesano da su u zgradi, posebno u sobi broj trinaest, maltretirani brčanski Bošnjaci i Hrvati. Samo zato što su nosili drugačija imena neki su u stanici javne bezbjednosti ostali bez života. Petoro je ubijeno. Drugi su proživljavali[…]

Bolna neisplativost suočavanja s prošlošću

Odlaskom Mila Đukanovića završena je jedna era u crnogorskom političkom životu. Daleko od idealnog, mnogo bliže kriminalnom, političar Đukanović je uspio u jednom. Suočiti se s prošlošću i priznati greške. Poput genocida u Srebrenici, isporučivanja bošnjačkih civila paravojskama.  U tadašnjem raspoloženju crnogorskog društva preživio je suočavanje s istinom, ali drugim političarima u regiji je to knedla prevelika[…]

Kultura sjećanja u doba digitalne revolucije

Online prostor i virtuelna realnost uticali su na sve sfere ljudskog života pa tako i na kulturu sjećanja. To pogotovo važi za generaciju Z koja i ne pamti život bez interneta. Ovi procesi su uticali i na ono što zovemo kulturom sjećanja i kreiranjem svojevrsnih digitalnih etničkih identiteta, tako da se polje u kojem djeluje nacionalizam preselilo[…]

Tomislav Marković: Ne mogu da se setim jedne opsade

Foto: Milomir Kovačević Strašni Izvor: tacno.net Srbijom vladaju negdašnji ađutanti Vojislava Šešelja, Slobodana Miloševića i Mirjane Marković, lakeji zla, portparoli smrti. U Srbiji se snimaju serije po delima Dobrice Ćosića, ideologa čije su ideje postale meci i granate, to nam protivnici vlasti nude kao alternativni kulturni model. Po srbijanskim ulicama slikaju se freske Ratka Mladića, srpskog heroja,[…]

Rod i sjećanje kroz prikaz nekoliko najnovijih umjetničkih intervencija

Osim ličnog, postoje još najmanje tri načina kako se možemo sjećati rata. „Prva vrsta teži pomirenju s nekadašnjim neprijateljem, ublažavanju sukoba, i stoga je inkluzivna. Druga služi nacionalnom samopotvrđivanju s isključivanjem neprijatelja, stoga je nepomirljiva i isključiva. Treća je usmjerena na obranu od stvarne ili umišljene prijetnje i na izravnavanje starih računa – zato je isključiva i[…]

Po njima se ništa neće zvati?

Sjećanje na ulogu žene u ratu u Bosni i Hercegovini Ako bismo se pouzdali isključivo u programe i poruke komemoracija, nazive ulica i institucija, poruke sa spomen-ploča i spomenika, u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini (BiH) bi se teško moglo povjerovati da su žene bile akteri ratnih zbivanja i izgradnje mira. S druge strane, usmena i nezvanična kultura[…]

KOŠNICA

Masakr u Velikoj i Maloj Kruši u blizini Orahovca, dogodio se tokom rata na Kosovu,25. i 26. marta 1999. godine, dva dana nakon što je počelo NATO bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ)Prema podacima Fonda za humanitarno pravo http://www.hlc-rdc.org/?p=13109,25. i 26. marta 1999. godine ubijeno je 114 muškaraca Albanaca. Povodom obeležavanja 24 godine od zločina u Kruši, razgovarali smo sa Bljertom[…]

Svi znamo ko je za rat. Ima li neko da je za mir?

Ratnohuškačka terminologija u bh. javnosti nije nepoznanica. U zavisnosti od datog trenutka,događaja u unutrašnjoj i svjetskoj politici, obilježavanja određenih događaja ili obljetnica, možemo svjedočiti pozivima na rat, mobilizaciju i dužnosti zaštite „svojih“. Ove izjave uglavnom plasiraju lideri desnih nacionalističkih stranaka, kao i pojedine vjerske vođe, no ni ostali se ne libe da potegnu ova pitanja kad im[…]