Ovo je moja kuća, što ne živim tu?

Republika Bosna i Hercegovina. Legitimacija raseljenog lica. Jedinstvena šifra raseljenog lica: 10367012889. Prezime i ime: Kanlić Edo. Taj sam. Iz mirnodopske perspektive čini se neumjesnim i preblagim nazivati ‘raseljenim licima’ one koji su protjerani iz svojih domova. Nedavno pronađeni dokument me smjestio baš u tu kategoriju. Dobro, nisam baš lično protjeran. Mama me ponijela bježeći iz porodične […]

Žene u kulturi sjećanja BiH: oslobađanje ulica od muške norme

Potrebna nam je radikalna rekonstrukcija sjećanja. To znači da ćemo kroz taj proces institucionalno prizvati u sadašnjost zaboravljene heroine naše historije, te afirmacijom njihove vidljivosti kroz ulice naših gradova, i prateću memorijalizaciju, otvoriti vrata novim heroinama da ponosno artikuliraju svoje potencijale. Jer ulice čine historijske ličnosti živima; one ih upisuju u kulturu sjećanja i naše kolektivno pamćenje;[…]

Istina i ljubav, ključni saveznici u procesu pomirenja 

„Krajnja zloba, patologija ili ideološko ubeđenje nisu nužni kako bi pomogli pojedincu da počini beskrajno zlo“, citat je teoretičarke politike i filozofkinje Hane Arent koji mi se činio najprikladnijim za početak teksta o tako teškoj i bolnoj temi rata u Bosni i Hercegovini i Sarajeva pod granatama, tom gradu sa kojim sam odmah osetila povezanost i pripadnost.[…]

Na mjestu ženske istorije u Bosni i Hercegovini najčešće stoji praznina

Teško je procijeniti koliko je u ovom trenutku mladih žena iz Bosne i Hercegovine koje na najprestižnijim svjetskim univerzitetima završavaju doktorske studije, uspješno brane disertaciju, odlaze na postdoktorate… usavršavajući se u nizu specifičnih naučnih oblasti, zahvaljujući čemu će njihovo djelovanje imati mnogo širi smisao od zadovoljenja forme i potencijalnog bržeg zaposlenja u tromom javnom sektoru njihove domovine.[…]

Zašto u Banjaluci nijedna ulica ne nosi naziv po Miri Kesić?

Partizanka Mira Kesić, profesorica filozofije, 1945. godine od Komunističke partije dobila je zadatak da okupi djecu, ratnu siročad, i formira domove u koje će biti smještena. Po završetku Drugog svjetskog rata na području Okružnog narodnog odbora Banjaluka, koji je obuhvatao Banjalučki, Bosanskogradiški, Bosanskodubički, Kotorvaroški, Bosanskonovski, Laktaški, Ključki, Mrkonjićki, Piskavički, Prijedorski, Sanski, Prnjavorski i Srbački srez, zatekao se[…]

Izložba SLOBODA Rona Haviva u Beogradu

Autor govora na otvorenju izložbe: Damir Šagolj Foto: https://www.aa.com.tr Da je, nekim filmskim čudom, Ron Haviv, sa istom ovom kapicom i šalom, i svojim fotoaparatom bio u Istočnoj Bosni 1941-43, stranice istorijskih knjiga ne bi bile tako krvavo prazne. A šta se dešava ako stranice istorijskih knjiga ostanu prazne? Odgovore možete pronaći u masovnim grobnicama koje je[…]

Tridesetogodišnji rat na odsustvu

Bosna i Hercegovina ove godine „slavi“ značajan jubilej: 30 godina od početka rata. Rat je okončan 1995. Zvanično. A da li je zaista završen? I kako nazvati ovo stanje u kojem životarimo već decenijama? MILKICA MILOJEVIĆ Nerzuk Ćurak, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu: to je stanje – nerat. „Nerat“, objašnjava Ćurak, „nije mir, nego prisustvo[…]

Otvoren poziv za In Youth Eyes program u sklopu Sarajevo Film Festivala

Sarajevo Film Festival (SFF) i Friedrich Ebert Stiftung Dialogue Southeast Europe u saradnji sa Regionalnim uredom za saradnju mladih (Regional Youth Cooperation Office – RYCO),  Forumom Civil Peace Service – forum ZFD i USAID-ovim projektom PRO-Budućnost, organizuje još jedno izdanje In Youth Eyes: WESTERN BALKANS YOUTH TEAM.  Ovaj program za cilj ima okupiti mlade sa Zapadnog Balkana[…]

Demokratija i ljudska prava u Bosni i Hercegovini – Prijedor 3 decenije od početka rata

OPIS PROGRAMA Ovaj program nudi jedinstven pogled na Bosnu i Hercegovinu (BiH), njenu politiku, kulturu i mlade ljude i njihovu ulogu u izgradnji mira. Program će se održati u sjeverozapadnom dijelu BiH, regiji gdje su se početkom devedesetih godina prošlog stoljeća desili neki od najvećih zločina, što je u konačnici dovelo do osnivanja prvog međunarodnog suda za[…]

Lokalni mediji u BiH: Koliko i na koji način se bavimo prošlošću?

Marija Arnautović09/05/2022ratni zločiniizvještavanjeIzbjegavanjem dubinskog izvještavanja o svim ratnim zločinima, pogotovo onima počinjenim u njihovoj neposrednoj okolini, lokalni mediji mogu postati akteri instrumentaliziranih politika sjećanja.foto: Pixabay U izvještavanju o incidentima vezanim za rat, suočavanju sa prošlošću i pomirenju, o primjerima odobravanja, poricanja, umanjivanja ili opravdavanja sudski utvrđenih ratnih zločina, lokalni mediji u Bosni i Hercegovini često pristupaju ovim pitanjima[…]

Artik i Asti

„Девочка, танцуй, всё пройдёт так скоро“, toliko puta je ta pjesma išla u jednoj noći, da sam je već znao napamet. Inače, riječ je o ultimativnom dance hitu iza kojeg stoje Artik i Asti, imena koja su čvrsto držala ozbiljan komad muzičke selekcije svakog ukrajinskog kluba posljednjih nekoliko godina. Odesa. Klub „Granat“, Ekaterinskaya ulica. Zrak negdje između[…]