Ženska strana rata

Lejla Bećirović, devetnaestogodišnja djevojka iz Lukavca, poginula je od gelera granate, dok je dijelila hranu izbjeglicama. Dogodilo se to prije 30 godina. Negdje u isto vrijeme, na drugom kraju BiH, jedna Jelena, tek koju godinu starija od Lejle, stezala je u ruci bombu. Da ubije sebe i svoju djecu, ako odnekud bane vojska. MILKICA MILOJEVIĆ “Vojnici nisu […]

TRIDESET GODINA OD ZLOČINA NA KAZANIMA

Sarajevo je za trideset godina od akcije obračuna s kriminalcima u vlastitim redovima prošlo kroz nekoliko faza. Od prvobitne optužnice za ratni zločin došlo se do preinačavanja. Za masakre na Kazanima izrečene su minimalne kazne. Od deset mjeseci do deset godina robije.[1] Svi su oglašeni krivim za ubistva ili pomaganje u istim. Ali ne i za ratne[…]

IZLAZAK IZ HELIODROMA

Fotografije žena iza rešetaka na prozorima objekta u logoru Heliodrom jedini su materijalni dokaz da su u tom logoru osim muškaraca u jednom periodu bile zatočene žene i djeca. Nakon izložbe u Mostaru uspjeli smo identifikovati žene sa fotografija Rona Haviva. Ovo je priča o njima. Treba šutjeti pred ovim fotografijama jer ne postoje riječi jače od[…]

Naš mir je rat

U poratnom, tranzicijskom društvu kakvo je bosanskohercegovačko mir i izgradnja mira nisu pravolinijski, kontinuirani procesi, nego stalno imamo osjećaj da se krećemo korak naprijed, a nekoliko nazad, ili da smo u začaranom krugu. Uprkos hrabrim mirovnim aktivistkinjama i aktivistima koji su svoj glas počeli dizati uoči rata i to rade do dan-danas, često imamo osjećaj da se[…]

Inicijative za imenovanje ulica i javnih prostora po ženama u BiH – dvije godine kasnije

Inicijativa „Mir sa ženskim licem“, koju čini 13 ženskih nevladinih organizacija iz Bosne i Hercegovine, u saradnji sa forumZFD, krajem 2021. godine pokrenula je kampanju „100 žena – 100 ulica po ženama“, s idejom da se obilježavanje javnog prostora u našoj zemlji učini rodno osjetljivijim. Konkretno, u praksi je to značilo da se prema nadležnim lokalnim vlastima[…]

Novi memorijalni centri trebaju zagovarati istinu svih civilnih žrtava rata u BiH

Spomenici civilnim žrtvama rata predstavljaju mjesto učenja za mlade, zahvaljujući programima nevladinih organizacija. Akademija „Stanje mira“ koju je organizirala Europska unija u Bosni i Hercegovini, a implementirao Centar za postkonfliktna istraživanja jedan je od tih programa. U 14 dana mladi iz cijele regije Zapadnog Balkana su govorili o miru kroz svoju percepciju i razumijevanje. Gledajući te mlade[…]

Ko ne želi suočavanje s prošlošću: Političari u zagrljaju zločina bez kazne

“Nije ti ovo ‘92. Ovo je moja kuća. Misliš da smo mi Bošnjaci u Kotor-Varoši kojima ćeš upadati u kuću i maltretirati ih“, sasuo je nedavno poslanik Nebojša Vukanović u lice Nenadu Stevandiću, predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske. Piše: Miljan Kovač za Impuls portal Bilo je to prvi put da neko javno u najvišem entitetskom zakonodavnom tijelu[…]

Kad bi mrziteljima umesto indeksa poslali psihijatre

Volela bih da živim u zemlji koja bi na svaki ispad mržnje slala psihološku pomoć. Umesto huškanja da deluje spuštanjem tenzija. Nažalost, živimo tamo gde vlasti selektuju činjenice, zamenjuju teze, zavađaju ljude. Zato smo 28 godina nakon rata dalje od pomirenja nego što je to bilo početkom veka. Da postoji mogućnost da se nekako izmestimo na neko[…]

Kako je „Oluja“ protutnjala kroz Prijedor

Pogrešna priča, na pogrešnom mjestu, u pogrešno vrijeme i s pogrešnom fotografijom na video bimu. Ovako se, ukratko, opisuje Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe u “Oluji”, kako je zvanično nazvan hepening, održan 4. avgusta u Prijedoru, a organizovan kao udruženi poduhvat vlasti Republike Srpske i Republike Srbije i vrha Srpske pravoslavne crkve. MILKICA MILOJEVIĆ A[…]

Kako evropska praksa može pomoći domaćim tužiocima da procesuiraju negiranje ratnih zločina

Piše: Lamija Grebo, detektor.ba Zabrinuti za posljedice koje će nepodizanje optužnica za negiranje ratnih zločina i veličanje zločinaca ostaviti na društvo, organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini žele pružiti svoj doprinos kroz prikaz prakse kažnjavanja u drugim zemljama. Ali hoće li tužioci poslušati? Državno tužilaštvo ima niz objašnjenja zašto od jula 2021. godine, kada je zakonski[…]

Dvije predstave

Da li bi širu javnost iznenadio potez hrvatskog i srpskog državnog vrha da u Kninu i regiji najave i realizuju zajedničke investicije u infrastrukturu za rad i život? Bilo bi to „potpuno očekivano“ od zvaničnog hrvatskog i srpskog državnog vrha imajući u vidu šta su predstavnici tih država realizovali u periodu od 1991. do 1995. godine kao[…]

Oluja revizionizma i pogrom sjećanja

U petak sam posmatrala svoje sugrađane i sugrađanke kako odlaze u Prijedor na komemoraciju žrtvama Oluje. Sve je izgledalo kao kada su prije dva mjeseca, ponovo u režiji lokalnog SNSD-a išli na skup podrške Aleksandru Vučiću u Beograd; neradni dan i produženi vikend, zastave Republike Srpske, graja i nasmijana lica, zemičke i voda gratis. Veliki broj mojih[…]