Izučavanje tranzicione pravde u srednjim školama na Kosovu

Kosovski ministar obrazovanja Arsim Bajrami rekao je da ć́e se od septembra 2017. u srednjoškolski nastavni program uvrstiti i izučavanje tranzicione pravde.Doruntina Baliu, BIRN, Priština

Foto: Okrugli sto Fonda za humanitarno pravo na kojem se diskutovalo o tranzicionoj pravdi. Foto: BIRN.

Ministar obrazovanja Bajrami prihvatio je u četvrtak predlog kancelarije Fonda za humanitarno pravo na Kosovu da se u sklopu predmeta Građansko obrazovanje u nastavnom programu srednjih škola izučava i tranziciona pravda.

“Ministarstvo obrazovanja ć́e biti veoma aktivno tokom ovog projekta i mi jedva čekamo njegovu implementaciju. Zajedno se nadamo da ć́emo početi ovaj projekat od početka naredne školske godine, 1. septembra”, rekao je Bajrami na okruglom stolu o tranzicionoj pravdi u Prištini.

Bekim Blakaj, direktor Fonda za humanitarno pravo, izjavio je da je neophodno da srednjoškolci uče o tranzicionoj pravdi kako bi mogli da razumeju šta se desilo 90-ih godina.

“Primetili smo odsustvo informacija među srednjoškolcima o osnovnim podacima o ljudskim gubicima ili materijalnoj šteti tokom rata na Kosovu”, rekao je Blakaj na okruglom stolu u Prištini.

“Odlučili smo da predložimo ovakav projekat, jer je obrazovanje deo institucionalne reformacije društva”, dodao je on.

Od 2011. godine, FHP organizuje radionice za učenike srednjih škola u sklopu svog programa za suočavanje s prošlošću. Tokom 2015. godine organizovano je 16 radionica na kojima je učestvovao 591 učenik.

Jedna od dilema koja se pojavila tokom diskusije na okruglom stolu bilo je pitanje da li se tranzicijska pravda treba izučavati u sklopi predmeta Istorija ili Građansko obrazovanje.

Bećir Letaj, profesor istorije iz Prizrena, smatra da se tranziciona pravda ne treba izučavati kao deo istorije jer je za događaje iz rata potreban duži vremenski period za procenu.

“Istorija je predmet za koji je neophodna naučna preciznost, tako da je poželjno da prođe barem tridesetak godina pre nego što ovo pitanje bude uključeno u udžbenike istorije. Stoga bi Građansko obrazovanje bio odgovarajući predmet za dodatno poglavlje”, rekao je Letaj.

Švajcarska ambasadorka u Prištini Kristina Marti Lang rekla je tokom diskusije na okruglom stolu da ambasada podržava inicijativu.

“Bez pristupa zasnovanog na činjenicama i diskusije o tome kako se Kosovo suočava s prošlošću, medijima će biti lakše da manipulišu sa učenicima”, rekla je ona.