Multietničko obrazovanje je neophodno od najranije dobi

Djeca imaju želju učiti u raznolikosti i zbog toga bismo trebali podržavati i jačati multietničke škole, ne samo u Makedoniji već svugdje, objašnjava  Kristina Atovska

Kako bi se stvorilo odgovorno i mirno multietničko društvo, obrazovanje kao faktor socijalizacije treba biti prioritet pri izradi politika. U zemlji poput Makedonije potreba za integriranim obrazovanjem kojim se jača međusobno razumijevanje, kao i prevazilaženje i prihvaćanje razlika, od ključnog je značaja. Međutim, ovakvi uslovi se stvaraju, a multietnički razredi su prisutni u samo nekoliko škola u zemlji. Jedna od njih je Osnovna škola „Petar Zdravkovski Penko“ u Skoplju, gdje se nastava izvodi na makedonskom, albanskom i turskom jeziku.

Profesorica Hatice Topali iz Osnovne škole „Petar Zdravkovski Penko“ tvrdi da je učinak zajedničkog učenja o međusobnim razlikama bolje razumijevanje sadašnjosti. Pored toga, učenje zajedno u praksi znači zajedničko stvaranje budućnosti, odnosno društva u cjelini. Kada je riječ o tome na koji način se studira historija, odnosno da li sadržaji udžbenika doprinose suočavanju s prošlošću u smislu razumijevanja razlika i njihovog prihvaćanja, Topali kaže da ono o čemu se uči u udžbenicima nije dovoljno.

Pored formalnog obrazovanja i onoga što se uči na nastavi, važno je obraćati pažnju na odnose koje djeca grade izvan škole. Ponašanje tokom pauza ili nakon časova govori puno o prednostima multietničkog obrazovanja. Topali naglašava da učenici u njihovoj trojezičnoj školi nemaju nikakve probleme jedni s drugima.

„Tokom pauza učenici su stalno zajedno, druže se i razgovaraju o časovima. Međutim, potrebno je raditi na odnosima nakon škole“, kaže Topali. „Prednost učenja u multietničkoj školi je druženje u pozitivnom okruženju u školi, upoznavanje različitih kultura i tradicija. Mislim da je to odlična pomoć za razumijevanje prošlosti.“

Učenici nemaju potpunu predodžbu o tome šta se desilo u prošlosti koja bi bila odgovarajuća za njihovu dob. Međutim, sistem nije prilagođen kako bi omogućio odgovarajuće razumijevanje historije, kažu mi brojni nastavnici.

Nedavna prošlost je bila posebno teška za obrazovanje s obzirom na to da su postojale diskriminatorne greške u sadržaju i udžbenici su povučeni. Međutim, preglede sadržaja tek treba izvršiti. Ne možemo ignorirati činjenicu da naš obrazovni sistem nije uspio izgraditi tolerantno društvo, što je razlog zašto reforme obrazovanja trebaju biti prioritet. Socijalne vrijednosti i norme se uče od najranije dobi i to nameće potrebu za školama koje su u većoj mjeri multietničke. Veliki broj nastavnika koje smo posjetili naglasio je potrebu za multietničkim programima koje treba početi primjenjivati ne samo u osnovnom obrazovanju već i u srednjim školama.

Ono što je uočljivo u ponašanju učenika iz jednojezičnih škola je nedostatak tolerancije. Poznavanje jezika bi dodatno ojačalo prijateljski odnos između djece od najranije dobi. Isto tako, veliki broj nastavnika je istakao da djeca imaju želju da uče i o raznolikosti. Kako bi zadovoljile potražnju, multietničke škole koje su do sada postojale u vrlo malom broju trebalo bi uvesti u daleko više obrazovnih institucija širom zemlje.

Kristina Atovska je novinarka iz Makedonije. Karijeru je započela odmah nakon što je diplomirala. Radi za TV 24. Pored izvještavanja o političkim, ekonomskim i kriznim pitanjima, izvještava i o pravima radnika na osnovu izvora iz sindikata. Također čvrsto brani prava novinara i slobodu medija, a to je činila čak i prije nego što je otpuštena sa svog prvog radnog mjesta kao novinarka zbog toga što je napisala članak u kojem je oštro kritizirala bivšeg ministra unutrašnjih poslova.