Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum.

Urbanizam bez poštovanja prema prošlosti / Skoplje

Skoplje je vekovima važan kulturni i istorijski centar u svom geografskom okruženju. Njegov rast i značaj trajao je neometano do vrhunca, kada je grad razoren do temelja 1689. od  austrijskog generala Pikolominija (Piccolomini), što je poremetilo njegovu razvojnu putanju. Smatra se da je u to vreme Skoplje bilo veličine Praga, sa belim kaldrmisanim ulicama, lepšim baštama nego Rim, da je […]

Saznaj više

Četiri teze o arhitekturi traume

1. Arhitektura i/ili revolucija? Potraga za odgovorima na ovo kompleksno pitanje postavila je temelje moderne arhitekture. Kao jedna od velikih dilema 20. veka, ona je promišljala trezvene ideje o društvenoj ulozi arhitekture i njenom fundamentalnom uticaju na muškarce i na žene kao individue, i na čovečanstvo u celini. Kao umetnost i kao praksa, „moderna arhitektura“ je osnažila procese društvene emancipacije […]

Saznaj više

Konzorcijum građanskog društva promoviše načela „Suočavanja s prošlošću“ na Kosovu

Načela Suočavanja s prošlošću su građanska inicijativa koju promoviše grupa ljudi i organizacija civilnog društva koje se bave suočavanjem s prošlošću (SP), a sastoji se od 5 organizacija i jednog stručnjaka: Fond za humanitarno pravo Kosovo, KRCT – Kosovski rehabilitacioni centar za žrtve torture, Integra, Inicijativa mladih za ljudska prava – Kosovo (YIHR KS), BIRN Kosovo i Nore Ahmetaj. Grupa […]

Saznaj više

Obelix na Kazanima: Ludi su, ti Rimljani

Uz Romaniju, mitsku hajdučku nevjestu, kraj Jahorine planine, smjestio se Trebević, koji je ime dobio prema riječima trebište, treb kojima je kod starih Slavena označavano mjesto ritualnog žrtvovanja. Na njegovim obroncima – Kazani, prirodni usijek u stijenama.   Kazani – jama,  preko 20 godina duboka, u koju su nakon prisilnog odvođenja iz kakve takve sigurnosti vlastita doma, bacani farmaceuti, policajci, pripadnici […]

Saznaj više

Empatija kao važna komponenta suočavanja s prošlošću

Odavanje počasti žrtvama ratnih zločina treba biti tendencija koja se njeguje na kritički način. Međutim, ova praksa je često subjektivno tretirana, naročito u manjim lokalnim sredinama gdje je politička situacija – situacija rivalstva, a ne suradnje. Polazeći od obrazovnog sustava, djeca i mladi se uče najprije emocionalnoj povezanosti s etničkim i nacionalnim identitetom, pa onda s žrtvama „svojeg“ naroda. No, […]

Saznaj više

Multilingvalizam na Kosovu: Tmurna zaostavština prošlosti u jezičkim politikama

Darko Dimitrijević pohađa kurs albanskog jezika, ali ipak naglašava da nije u stanju da tečno komunicira. Rođen je u Goraždevcu, selo sa srpskom većinom u opštini Peć. Od rata 1998-99, ovo je jedno od malobrojnih srpskih sela u ovom delu Kosova. Tu se zaostavština prošlosti ne oseća samo u demografskom sastavu već i službenom korišćenju oba jezika: albanskog i srpskog. […]

Saznaj više

Mogu li zakonske odredbe o zabrani negiranja genocida i drugih ratnih zločina pomoći suočavanju s prošlošću?

Prošlo je više od mjesec dana od kada su na snagu stupile odredbe krivičnog zakona BiH, koje se odnose na zabranu negiranja genocida i drugih ratnih zločina, u skladu sa odlukom visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR). Možda je to prekratak period da se sagledaju stvarni efekti ovih zakonskih odredbi, ali u svakom slučaju oni nisu zanemarljivi. Istraživanja su tako pokazala […]

Saznaj više

Domovi kulture – mesta u kojem se neguje kultura poricanja ratnih zločina

Za 9. septembar 2021. godine na dečijem odeljenju biblioteke „Dositej Novaković“ u Negotinu bila je zakazana promocija knjige Veselina Šljivančanina „Ovo je moja zemlja ovde ja komandujem“. Iako biblioteka na kraju  nije dozvolila promovisanje Šljivančaninove knjige u svojim prostorijama, i dalje ostaje pitanje da li je ratnim zločincima mesto u javnom prostoru, odnosno u ustanovama kulture u kojima pred mnogobrojnom […]

Saznaj više