Koliko se mladi Albanci i Srbi na Kosovu međusobno poznaju?

Izvor: Recom.link

Oprečna viđenja prošlosti, zabrinjavajuća budućnost

Autorka: Teuta Hoxha

Iako je proteklo više od sedamnaest godina od rata na Kosovu, odnosi između Kosova i Srbije jos uvek su krhki. Kosovo se danas bori da ostvari ideju multietničkog društva, odnosno integracije, komunikacije i saradnje različitih zajednica koje žive na Kosovu, posebno Albanaca i Srba. Lokalni izbori 2013. godine bili su veoma značajni, jer je Severna Mitrovica učestvovala na izborima koje je raspisala kosovska vlast.

Važno je napomenuti da se i Kosovo i region nedovoljno bave ratnim zločinima. Veliki broj ljudi je ubijen, uglavnom civila, a mnogi od njih nisu nikad pronađeni. Počinioci nisu odgovarali pred sudovima, žrtve nisu dobile valjano obeštećenje, a obrazovni sistem ne uspeva da predstavi istoriju devedestih godina prošlog veka na Zapadnom Balkanu iz regionalne perspektive. Sve to usporava napredak u odnosima između dveju glavnih kosovskih zajednica i prevazilaženju postojećih razlika.

Smatrajući da je proces suočavanja sa prošlošću ključan uslov da bi se krenulo napred, YIHR Kosovo sprovela je istraživanje među mladim ispitanicima koji su ili rođeni posle rata ili imaju samo nejasna sećanja na rat koji se odvijao u periodu njihovog detinjstva.[1]

Mladi su jedni od najvažnijih aktera u procesu izgradnje mira, koji bi morali da budu nosioci vrednosti koje vode pomirenju i izgradnji održivog društva u budućnosti. Zbog toga smo želeli da podvučemo značaj obrazovanja: kakve to informacije, narative i utiske ove dve zajednice imaju o događajima iz prošlosti, a kakve predrasude imaju jedni prema drugima? Da li imaju svakodnevnu komunikaciju u okviru različitih društvenih formi i uloga? Šta znaju o kulturi one druge zajednice i koliko dobro su informisani o nedavnoj prošlosti? I ono što leži u osnovi svega toga: kako teče proces pomirenja?

Drago mi je što smo se upoznali!

Prvo pitanje u našoj anketi bilo je jednostavno – „Da li ste ikad upoznali nekog Albanca, odnosno Srbina?“ Želeli smo da saznamo kako stoje stvari na terenu, da li se građani društva koje je u nedavnoj prošlosti preživelo sukob i koje ima nejasan politički sistem susreću jedni s drugima u posleratnom periodu.

Rezultat koji smo dobili je da je 39,36% mladih Kosovara albanske nacionalnosti (u daljem tekstu: kos. Albanci) imalo prilike da upozna svoje sugrađane srpske nacionalnosti, dok se 70,59% mladih srpske nacionalnosti (u daljem tekstu: kos. Srbi) često susretalo sa kos. Albancima. Kako bismo bolje razumeli ove odgovore, bilo je važno saznati razlog izostanka interakcije kod onih koji je nisu imali. Najčešće navođen razlog (Graf.1) bile su „etničke, jezičke i geografske barijere.“ Šta se podrazumeva pod tim barijerama? Na osnovu dobijenih odgovora, reč je o fizičkoj podeli, činjenici da mladi ljudi ne žive u istim zajednicama i ne poznaju jezik i kulturu druge zajednice. Ovo pitanje nije imalo ponuđen odgovor, tako da smo dobili i odgovore koji su navodili, na primer, gubitak porodice, mržnju, kao i odbijanje da se odgovori.

Graf 1

Graf. 1: Ako se nikad niste upoznali s njima, koji je, po vašem mišljenju, razlog za to?

Usled dugogodišnje fizičke izolovanosti, sve je više mladih ljudi iz ovih zajednica koji se nikad nisu susreli sa članovima one druge zajednice niti posetili mesta, sela, gradove ili domove u kojima oni žive; 92,12% kos. Albanaca nikad nije bilo u gostima kod neke srpske porodice, a 78% kos. Srba nikad nije bilo u gostima kod albanske porodice. Predrasude često potiču iz nepoznavanja kulture određene socijalne grupe i nemanja iskustvenih kontakata s njom. Zanimljivo je primetiti ulogu medija u oblikovanju načina razmišljanja mladih. Ta uloga postaje jasna ako pogledamo rezultate istraživanja koji pokazuju da mladi Kosovari najviše znaju za političare[2] – 62,65% kos. Albanaca zna jednog ili više političara srpske nacionalnosti, a 61,61% kos. Srba zna političare albanske nacionalnosti.

Kad je u pitanju književnost, tek 1,84% kos. Albanaca znalo je imena srpskih pisaca i gotovo isto toliko kos. Srba, samo 1,86%, znalo je imena albanskih pisaca.

Srpsku muziku poznaje 46,90% mladih kos. Albanaca. Na drugoj strani je taj procenat znatno manji – samo 14,24% mladih kos. Srba poznaje albansku muziku.

Etničke podele na Zapadnom Balkanu su posebno vidljive na sportskim događajima. U tom kontekstu tumačimo rezultate koji su pokazali da 69,68% kos. Albanaca ne zna da navede ime nijednog srpskog sportiste, dok 88,24% kos. Srba ne zna da navede ime nijednog albanskog sportiste.

Možete li da navedete mesta na Kosovu gde su se dogodili ratni zločini?

Poznavanje nedavne prošlosti sadržano je u narativima koji se čuvaju u pamćenju mlade kosovske populacije. Sva pitanja koja su se ticala suočavanja sa prošlošću bila su direktna, ali konkretna znanja o ratnim zločinima na Kosovu bila su oskudna, pogotovo kad su u pitanju zločini počinjeni nad onom drugom etničkom grupom.

Samo 1% kos. Albanaca moglo je da navede tri do pet mesta na kojima su počinjeni ratni zločini nad Srbima; procenat kos. Srba koji su to mogli je 26,93. U okviru te iste kategorije, 39,76% kos. Albanaca moglo je da navede tri do pet mesta na kojima su počinjeni ratni zločini nad Albancima, dok je kod kos. Srba taj procenat bio tek 4,33.

Da bismo došli do prosečne obaveštenosti o ratnim zločinima pitali smo ispitanike da navedu bar dva mesta na kojima su počinjeni ratni zločini nad onom drugom etničkom grupom.

Graf 2

Graf. 2: Možete li da navedete mesta na Kosovu gde su počinjeni ratni zločini?

Samo 1,66% mladih kos. Albanaca i samo 8,36% mladih kos. Srba znalo je odgovor na to pitanje. Kad su u pitanju ratni zločini protiv Albanaca, traženi odgovor je dalo 20,89% mladih kos. Albanaca i 2,48% kos. Srba. 13,95% mladih kos. Albanaca i 8,67% mladih kos. Srba moglo je da navede samo jedno mesto gde su počinjeni ratni zločini protiv Srba. 11,56% mladih kos. Albanaca i 5,88% mladih kos. Srba moglo je da navede samo jedno mesto gde su počinjeni ratni zločini protiv Albanaca.

Možete li da navedete ime nekog Albanca/Srbina optuženog za ratne zločine na Kosovu?

Odgovori na ovo pitanje pokazali su sledeće: 68,17% mladih kos. Albanaca i samo 17,96% kos. Srba navelo je imena Srba optuženih za ratne zločine na Kosovu; 69,68% mladih kos. Albanaca i 10,22% mladih kos. Srba znalo je imena Albanaca optuženih za ratne zločine na Kosovu (Graf. 3).

Graf 3

Graf. 3: Možete li da navedete ime nekog Albanca/Srbina optuženog za ratne zločine na Kosovu?

Da li znate gde su se održavala suđenja za ratne zločine?

Kako bi se dobila potpuna slika o poziciji mladih u procesu suočavanja s prošlošću, kod ovog poslednjeg pitanja od mladih Kosovara je traženo da navedu mesta gde su se održavala suđenja za ratne zločine na Kosovu. 40,87% mladih kos. Albanaca i 29,72% mladih kos. Srba misli da u Prištini nije bilo suđenja za ratne zločine. 50,92% kos. Albanaca i 32,20% kos. Srba odgovorilo je negativno na pitanje da li je bilo suđenja u Mitrovici. 50,92% kos. Albanaca i 32,82% kos. Srba misli da se suđenja ne održavaju u Beogradu. 93,47% mladih kos. Albanaca i 81,11% mladih kos. Srba je odgovorilo da se suđenja održavaju u Hagu, u Holandiji (Graf. 4).

Graf 4

Graf. 4: Da li znate gde su se održavala suđenja za ratne zločine?

Ovaj izveštaj pokazuje da je neophodno da se Vlada i civilno društvo pozabave pitanjem slobode kretanja. Izuzetno je važno da se mladi i ostali građani Kosova slobodno i bez straha kreću po celoj državi. Doduše, barijere koje dele kosovske zajednice nisu samo fizičke nego i psihološke. I to zbog uticaja medija i obrazovnog sistema koje odlikuje etnička segregacija i snažan uticaj političkog establišmenta. Kao takvi, oni su rasadnici normi i vrednosti, a obrazovni sistem ne podstiče kritičko mišljenje kod mladih, nego im servira gotove narative koji se zasnivaju na striktno nacionalističkoj perspektivi. Posledica toga su zidovi podela između zajednica, a te podele su najočiglednije kad je u pitanju viđenje prošlosti, ali i perspektiva za budućnost. Inicijativa mladih za ljudska prava – Kosovo (YIHR KS) smatra da civilno društvo mora da koristi svaku priliku da te barijere ruši, a za promenu načina na koji mediji prezentuju stvari i promenu obrazovnog sistema biće potrebno vreme.

Footnote:

[1] Istraživanje je sprovedeno u periodu od januara do septembra 2015. godine, na 920 ispitanika, uzrasta od 17–30godina, uz pomoć polustrukturisanih intervjua, sa deset pitanja otvorenog i zatvorenog tipa. Istraživanje je obavljeno na dva službena jezika Republike Kosovo: albanskom i srpskom.

[2] Zanimljivo je da 30,32% kos. Albanaca i 62,85% kos. Srba ne zna koliko ima srpskih poslanika u Skupštini Kosova.

Autorka je v.d. izvršne direktorke Inicijative mladih za ljudska prava – Kosovo