Političari na Balkanu pomirenje ne shvataju ozbiljno

Izvor Recom link: http://www.recom.link/sr/balkan-politicians-not-taking-reconciliation-seriously/

Stalna samoviktimizacija produbljuje podele koje su devedesetih izazvale sukobe u bivšoj Jugoslaviji, upozorili su stručnjaci na raspravi održanoj u Beogradu.

Marija Ristic, BIRN, Beograd

Političari nisu uspeli da na pravi način reše pitanje posleratnog pomirenja, rečeno je u ponedeljak na panel diskusiji u organizaciji koalicije nevladinih organizacija uključenih u Inicijativu za REKOM.

“Postoji tendencija i kod lokalnih i kod međunarodnih političara da se proces pomirenja svede na formalne događaje kao što su potpisivanje raznih sporazuma, zvanične posete i tako dalje”, rekao je Erik Gordi, viši predavač na Univerzitetskom koledžu u Londonu.

“Problematično je i to što su u ovaj proces uključeni samo političari, koji idu u te posete i daju izjave, dok nema dubunskog pomirenja, između institucija i građana“, rekao je Gordi.

Diskusija u Beogradu deo je 15 planiranih debata u zemljama bivše Jugoslavije, koje organizuju NVO pod okriljem REKOM-a.

Inicijativa za REKOM traži formiranje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji, koja bi sastavila konačan spisak svih ubijenih i nestalih, kao i spisak logora i mesta gde su ljudi zatvarani tokom oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine.

Nataša Kandić, koordinatorka Inicijative za REKOM, izjavila je da je važno ne samo utvrditi činjenice na državnom nivou, već i u celom regionu.

“Verujemo da zbog regionalnog karaktera ove komisije, možemo sprečiti zločine u budućnosti”, rekla je Kandić.

Inicijativa za REKOM do sada je dobila podršku predsednika Srbije, Kosova, Slovenije, Hrvatske i Makedonije. Bošnjački i hrvatski članovi Predsedništva BiH takođe su podržali Inicijativu za REKOM, dok srpski član nije dao podršku.

Ratko Božović, profesor sociologije u penziji, rekao je na debati u Beogradu da je u post-jugoslovenskim zemljama problem to što ljudi nisu spremni da oproste.

“Ne postoji kultura pomirenja i to je veliki problem. Neće biti pomirenja kada nema oproštaja i nema oproštaja bez utvrđivanja istine”, rekao je on.

Sima Spasić, predsednik Udruženja porodica kidnapovanih i ubijenih na Kosovu i Metohiji, koje je uključeno u REKOM, rekao je da porodice žrtava imaju problem da prihvate izjava političara, jer su neki od njih ranije radili za državne institucije koje su činile ratne zločine.

“Sve dok su svi oni koji su počinili zločine slobodni i dok ne budu odgovarali, neće biti pomirenja”, rekao je Spasić.

Teške reči: Političari o prošlosti

REKOM je sastavio izveštaj o izjavama domaćih političara o pomirenju sa fokusom na ključne događaje ove godine, uključujući 20. godišnjicu zločina u Srebrenici, dijalog Srbije i Kosova i 20. godišnjicu hrvatske operacije Oluja. Ovo su neki od citata iz izveštaja:

“Verovao sam da svi ljudi želje da razmišljaju o budućnosti, ali sam video da su neki ljudi shvatili pomirenje kao potrebu za poniženje Srba.“ Premijer Srbije Aleksandar Vučić nakon komemoracije povodom 20. godišnjice masakra u Srebrenici.

“Srbi su narod koji je tokom dva svetska rata daleko više stradao od ostalih, koji je stradao i tokom sukoba u BiH.“ Predsednik Srbije Tomislav Nikolić pred glasanje o rezoluciji UN-a o Srebrenici.

“Pojedinačni zločini nad Srbima su neuporedivi s pokušajem iskorenjivanja Bošnjaka.” Bakir Izetbegović, bošnjački član tročlanog Predsedništva Bosne i Hercegovine.

“Bošnjaci ne žele pomirenje, već žele da se celi srpski narod kolektivno kazni, da se izgubi sa ovih prostora, da za Hrvate više i ne brinu, a sve da bi imali samo BiH za sebe.“ Milorad Dodik, predsednik Republike Srpske.

“Mi u Hrvatskoj ne želimo se vraćati u prošlost, pružamo ruku prijateljstva, suživota i tolerancije, ne želimo srpski narod kriviti zbog agresije na našu državu. Ali nikada nećemo dopustiti da se agresor i žrtva izjednačavaju.“ Kolinda Grabar Kitanović pre obeležavanja godišnjicе operacije Oluja.

“Treba da se desi priznanje krivice od strane države Srbije i onda možemo da pričamo o pomirenju između Kosova, Srbije i Albanaca.“ Ministar spoljnih poslova Kosova Hašim Tači.

(Objavio BIRN, 17. novembra 2015.)