Upalite svetla! – ili, da li zaista razumemo rodni mejnstriming?

Nekoliko meseci od početka 2023. možemo sa sigurnošću zaključiti da 2022. nije bila najbolja godina za bilo koga od nas – još uvek zbunjeni nakon restrikcija protiv COVID-19, bili smo svedoci početka rata između Rusije i Ukrajine i naslušali se o mogućnostima deficita hrane, gasa i struje, dok su cene skakale svuda oko nas. Dakle, od republičkih i lokalnih vlasti se očekivalo da predlože mere za sprečavanje ili bar ublažavanje takve krize.

Jedna takva mera, pokrenuta da bi se sprečili veći računi za struju, uvedena u jednoj skopskoj opštini, bila je – gašenje ulične rasvete svakog dana posle jednog časa ujutru. Odmah je naišla na nalet negodovanja građana koji su strahovali za svoju bezbednost – posebno su glasne bile žene koje su tvrdile da se ne osećaju bezbedno kada hodaju same i da se sada još više plaše dobacivanja i napada. U 2019. godini žene i devojke su koristile društvene mreže da govore o rodno zasnovanom nasilju i uznemiravanju[1] – ispostavilo se da su žene i devojke iskusile uznemiravanje i nasilje na mnogim javnim mestima, posebno u parkovima, javnom prevozu i na parkinzima, i da u velikoj meri izbegavaju mračne ulice i mesta. Podelile su da se, da bi se osećale bezbedno, pretvaraju da razgovaraju preko telefona, drže ključeve među prstima za svaki slučaj itd. Policijski zapisnik redovno registruje napade i krađe na starije žene na ulici, čak i tokom dana, kada se kreću u blizini svojih domova. Kada su restrikcije trajale u ovoj opštini, registrovano je 50% više krivičnih dela nego u isto vreme prethodne godine.[2]

Imajući ovo u vidu, bilo je gotovo nestvarno čuti da je nekoliko lokalnih opština odlučilo da uštedi na struji nauštrb bezbednosti svojih građana, posebno žena. Nevericu je pojačalo objašnjenje jednog majora: pošto se svi lokali zatvaraju u 12 časova, opština je dala još jedan sat da svi mogu da se vrate kućama.[3] Ovo tačno objašnjenje je pokazalo da opština nije razmišljala o posledicama po svoje građane zbog ovih mera, i svela ih je samo na ljude koji imaju poslove od devet do pet i povremeno odu u kafanu pre povratka kući. Opština nije prepoznala ljude koji rade noćne smene, mlade koji idu u noćne klubove i vraćaju se kasnije od jedan sat, i u suštini svakog ko je hteo da bude napolju posle policijskog časa.

Srećom, brojne reakcije navele su opštine da razmisle o ovoj odluci i shvate da postoje i druga rešenja za uštedu: jedni su odlučili da upale svako drugo svetlo na ulici, drugi su odlučili da smanje nivo osvetljenja ili da pređu na LED svetla, koja štede električnu energiju.[4]            

A to je ono što bi rodni mejnstriming uradio za naše lokalne i nacionalne politike čak i bez potrebe da protestujemo protiv prvih ponuđenih rešenja: staviće donosioce odluka u poziciju da ocenjuju i procenjuju svaku meru u skladu sa potrebama, strahovima, mogućnostima i izazovima svake kategorije građana: žena, muškaraca ili nebinarnih osoba, ali i imajući u vidu njihove druge karakteristike, kao što su starost, invaliditet, siromaštvo itd. To bi značilo da bi se pre donošenja odluke da se ugase svetla morali da se koriste rodni alati – barem da se o tome razgovara sa svim različitim grupama, da se razumeju njihove granice i prepreke, konsultuje statistika, sprovede analiza i pronađe rešenje koje će odgovarati svima.

Naravno, najteži deo je uvek bio (i nažalost još uvek jeste) postojanje rodnih stereotipa koje je nemoguće promeniti. Kakva je korist od principa rodne ravnopravnosti na radnom mestu ako i dalje smatramo da žene treba da budu kod kuće sa bolesnom decom i starcima, a muškarci da napreduju na svojim pozicijama jer ne moraju da brinu o stvarima kod kuće, osim za donošenje hleba? Ili, još dalje – čemu služi Zakon o zaštiti i prevenciji nasilja nad ženama i nasilja u porodici kada se žrtve i dalje iznova pitaju od službenika čime su zaslužile nasilje, ili, kako je to bilo u prošlom slučaju koji je bio seciran na društvenim mrežama – šta je mlada devojka radila napolju u četiri časa ujutro i zašto je morala da koristi taksi?

Zakon o rodnoj ravnopravnosti, kada bude usvojen, nametnuće obaveze korišćenja rodnog alata i rodnog mejnstriminga prilikom izrade politika na nacionalnom i lokalnom nivou. Ali ovaj zakon, kao i gore pomenuti zakoni, ne bi značio ništa ako mi kao društvo ne razumemo svoju ulogu u postizanju rodne ravnopravnosti.

Ministarstvo rada i socijalne politike dalo je jedan dobar primer izmenjenih mišljenja: Nacrt zakona o radnim odnosima predlaže neprenosivo roditeljsko odsustvo i za majku i za oca i treće odsustvo koje se može podeliti između njih. Očekuje se da će ova mera promeniti percepciju mladih žena kao „nedostojnih investicija“ zbog mogućnosti porodiljskog odsustva i percepciju muškarca kao jedinog hranioca porodice.

Od suštinskog je značaja da se razume da rodni mejnstriming nije samo dodavanje reči „rod” politikama i merama. Radi se o priznavanju različitih potreba, strahova i izazova različitih grupa i prepoznavanju uticaja rodnih stereotipa na kreiranje politika. Kao društvo, moramo raditi na razbijanju ovih stereotipa i formiranju zvaničnika koji mogu da prepoznaju i reše takve prepreke. Tek tada možemo zaista postići društvo koje je bezbedno i jednako za sve, bez obzira na pol. Nastavimo da zahtevamo politike koje uzimaju u obzir rodne perspektive i rade na budućnosti u kojoj rodna ravnopravnost nije samo princip na papiru, već realnost za sve.

Maja Atanasova je iskusna pravnica koja je specijalizovana za pružanje besplatne pravne pomoći ugroženim licima, uključujući žrtve diskriminacije, rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici. Doprinosila je radnim grupama fokusiranim na izradu i izmjenu zakona i pružala pravne savjete organizacijama civilnog društva o pitanjima kao što su zapošljavanje, vlasništvo i upravljanje. Maja je također vješt trener i fasilitator, sa ekspertizom u ljudskim pravima, besplatnoj pravnoj pomoći, rodnim pitanjima i diskriminaciji. Vodila je treninge za različite učesnike, uključujući socijalne radnike, pravne stručnjake, srednjoškolce i predstavnike sindikata.


[1]https://okno.mk/node/80506

[2]https://pina.mk/6134-ulichnoto-osvetluvane-delumno-nastrada-pri-shtedeneto-struja-vo-del-od-opshtinite/

[3]https://sdk.mk/index.php/dopisna-mrezha/od-1-do-5-chasot-nema-svetlo-vo-karposh-jakimovski-veli-mora-da-se-shtedi-ili-zhitelite-ke-plakaat-pogolemi-smetki/

[4]There were several municipalities that chose to apply this method of saving: https://pina.mk/6134-ulichnoto-osvetluvane-delumno-nastrada-pri-shtedeneto-struja-vo-del-od-opshtinite/